Ministarstvo zdravlja trebalo bi da u narednih sedam dana izađe sa predlogom ka Agenciji za zaštitu konkurencije u vezi problema u Institutu Igalo i da se hitno daju inputi za izradu Studije koja će pokazati na koji način treba nastaviti dalje poslovanje te ustanove.
Po riječima sekretara za turizam, ekonomski razvoj i investicije u Opštini Herceg Novi Nenada Vitomirovića, na danas održanom okruglom stolu o Bolnici Meljine i Institutu Igalo, apelovano je da Agencija za investicije uzme ulogu u rješavanju problema, jer jedan od modela za Institut koji može biti u toj studiji jeste i javno privatno partnerstvo.
-Treći zaključak je da Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma radi na izmjeni zakonske regulative i prilagodi Zakon zdravstvenom turizmu, pogotovo u dijelu velnes turizma, i da uzme aktivniju ulogu u razvoju ove vrste turizma, jer smatramo da Ministarstvo zdravlja ne može biti nosilac razvoja zdravstvenog turizma. Obzirom na situaciju i mogućnost dolaska energetskih turista, četvrti zaključak je da Institut Igalo radi poslovanja ove zime izađe sa paketom za tu vrstu turista i da zajedno sa Nacionalnom turističkom organizacijom i Ministarstvom ekonomskog razvoja i turizma izađe na ta tržišta, kazao je Vitomirović.
Na okruglom stolu „Zdravstveni turizam u Herceg Novom – juče, danas, sutra – Institut „Dr Simo Milošević” i Bolnica Meljine” govorio je predsjednik opštine Stevan Katić i istakao da je u državnim strateškim dokumentima Herceg Novi predviđen kao centar zdravstvenog turizma .
-Današnji okrugli sto doživljavam kao vrstu podrške naporima koje svi zajedno pokušavamo da usmjerimo ka rješavanju problema i Instituta i bolnice Meljine. Bez ove dvije zdravstvene institucije ne možemo govoriti o zdravstvenom turizmu, ističe Katić.
Herceg Novi, kazao je on, ima veliki potencijal, brojne investitore koji bi gradili poliklinike, koji mogu da budu jedna vrsta podrške i zdravstvenim ustanovama koje su u većinskom vlasništvu države, ali i bolnici Meljine koju je država privatizovala 2008. godine i pokrenula raskid ugovora 2015.
-Danas imamo situaciju da je bolnica u velikim poteškoćama i problemima i zajednički moramo poslati poruku da se za bolnicu mora pronaći što hitnije rješenje. Bez bolnice ne može da funkcioniše ni Institut, s obzirom da programi u Institutu zavise i od blizine same bolnice, rekao je Katić.
Sekretar za turizam, ekonomski razvoj i investicije Nenad Vitomirović kazao je da se postavlja pitanje zbog čega Vlada preko svojih ministarstva ne ispunjava obaveze koje je sama nametnula.
-U Vladinom dokumentu je navedeno da će u 2024. zdravstveni turizam u CG predstavljati najvažniji segment crnogorske cjelogodišnje ponude. Sada imamo situaciju da Institutu prijeti stečaj zbog dugovanja koja su 3 do 4 puta manja od same građevinske vrijednosti. Ne možemo da planiramo razvoj turizma i Instituta, a da se ne se baziramo na bolnicu Meljine. Institut ne može da funkcioniše bez bolnice. Gašenjem bolnice urušava se sistem Instituta. Mislim da je potrebno napomenuti značaj bolnice ne samo kroz zdravstvenu zaštitu već i sa ekonomskog aspekta, kazao je Vitomirović.
Predsjednik Odbora direktora Instituta Igalo, Batrić Bato Kontić smatra da bi trebalo da se oslone na sopstvene snage i da Institut, ukoliko je moguće, uđe u privatno-javno partnerstvo ili da se proda dio imovine, zemlje koja se ne koristi a koja je u stoprocentnom vlasništvu Instituta.
-Mi smo naslijedili sve probleme, oni traju i 30 godina, i poručio bih ukoliko dobijemo slobodno sudstvo i tužilaštvo da se preispitaju privatizacije u kojima su preduzeća prodata po pet do šest puta manjoj cijeni nego što im je stvarna vrijednost. Institut samo pukim slučajem nije završio kao Bolnica Meljine. Institutu je potrebno preko pola miliona za plate i to je neodrživo. Institut ima kapacitete da zarađuje 20 miliona godišnje ali se moraju napraviti neki rezovi, kazao je Kontić.
Miloš Knežević, referent za planiranje, analizu i statistiku Instututa “Dr Simo Milošević”, kazao je da je Institut dao smjernice za izradu projektnog zadatka, uz konsultacije sa predstavnikom Fideliti konsaltinga, kako bi on odgovarao svrsi izrade Studije izvodljivosti. Podsjetio je i na dugove Instituta, da neki troškovi nisu rješavani decenijama, i naveo da je veliki dio duga nastao u 2020. i 2021. godini, zato što su u tom periodu prihodi pali za 50 % i Institut nije mogao da servisira sve troškove.
-Ono što nam je urgentno, čak i prije Studije izvodljivosti, su rješavanje duga prema “Jugobanci” i tužbe radnika, koje nam blokiraju račun. Imamo imovinu koja je u korišćenju, i ta imovina, ne znam iz kog razloga, isto 30 godina nije prešla u vlasništvo države. Prelazi ali vrlo sporo, tako da sada imamo mogućnosti da se neka imovina koja nije u primarnom dijelu angažovana u osnovnoj djelatnosti koju obavlja Institut, otuđi i eventualno da se pokriju ovi troškovi. Ne znamo kada možemo prenijeti imovinu u vlasništvo, jer nam novac treba odmah, kazao je Knežević.
Smatra da cijene Fonda moraju da se povećaju jer Fond PIO, Fond zdravstva i Sindikat uzimaju nekih 55 % noćenja, a u prihodima učestvuje 40 %.
-Uzimajući u obzir da je norveški ugovor u noćenjima zastupljen 12 % a u prihodima skoro 22-23 % , onda vam je jasno koje su to cijene prema fondovima, kazao je Knežević i istakao da neko rješenje vide u emitovanju obveznica kako bi došli do novca.
Dragan Damjanović iz Agencije za zaštitu konkurencije je kazao da je problem višestruk i da datira unazad šest, sedam godina.
-Agencija je u svom mišljenju iskazala spremnost da pomogne i dala smjernice kako bi moglo da se izađe iz problema. Što se tiče prostog dotiranja novca iz budžeta nema prostora, ali postoje smjernice za restrukturiranje ali i za promjenu cijena Fonda kako bi Bolnica dobila dovoljno novca za pružanje usluga domicilnom stanovništvu, kazao je Damjanović.
Smatra da je sa aspekta kontrole državne pomoći najbolje da Bolnica pređe u sistem javnog zdravstva i tada prestaju sve nadležnosti Agencije a bolnica bi tada imala redovno finansiranje kao i sve druge bolnice u CG.
-Što se tiče Instituta nismo dobili zvaničan upit, ali kao i bolnici Meljine biće dostupna pomoć za restrukturiranje i spašavanje, ona je najizdašnija a radi se po principu prvo pomoć za spašavanje pa onda plan za restrukturiranje u roku od šest mjeseci, objasnio je Damjanović.
Podsjetio je da se državna pomoć može dodijeliti samo jednom u 10 godina i da je zbog toga bitno da se osmisli strategija kako bi poslovali tržišno.
Generalna direktorica Direktorata za razvojne politike u turizmu Ministarstva ekonomskog razvoja i turizma mr Aleksandra Slavuljica je istakla tradiciju Herceg Novog kao brenda zdravstvenog turizma, što je kako kaže, moralo da se osnaži svih ovih godina, umjesto što danas pričamo o stečaju i opstanku dvije zdravstvene ustanove.
-Institut je reprezentativan i važan objekat i mora da mu se da šansa da opstane. Bez bolnice i Instituta nema razvoja zdravstvenog turizma u Crnoj Gori. Možda zvuči grubo, ali perspektiva zdravstvenog turizma će nestati onog dana kada se desi stečaj u Institutu, kazala je ona.
Gdje smo bili juče znamo, bili smo visoko pozicionirani na zahtjevnom tržištu Evrope i bili smo brend, danas smo ovdje gdje jesmo, nažalost, ističe Slavuljica, bez adekvatne promocije Instituta.
-U programu koji važi do 2023. godine je naznačeno da Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma treba da obezbijedi sredstva u iznosu od 30 hiljada eura za izradu studije održivosti Instituta. Pored situacione analize studija treba da prikaže opcije i rješenja na koji način rehabilitovati Institut. Zadatak Instituta i Ministarstva zdravlja je bio da napravi projekat, koji mi do danas nismo dobili. Mi bi zatim objavili međunarodni tender koji bi nam omogućio rješenje za rehabilitaciju Instituta. Mi smo više puta apelovali na Institut i Ministarstvo zdravlja da obezbijede projektni zadatak. Ne smijemo biti inertni, moramo biti kolektivno odgovorni, kazala je Slavuljica.
Pravne posledice stečajnog postupka nastaju sa danom objavljivanja u privrednom sudu. Poslije toga nema natrag, objasnio je Saša Tomašević, stečajni upravnik.
-Što se tiče upravljanja sva upravljačka prava prelaze sa postojećeg menadžmenta na novog stečajnog upravnika. Otvaranjem stečajnog postupka prestaju ranije stečena prava prava preče kupovine u pogledu imovine stečajnog dužnika. Gase se i računi stečajnog dužnika. Sva potraživanja povjerilaca ostvaruju se samo u stečajnom postupku. Jedna od najbitnijih stvari je da danom otvaranja stečajnog postupka potraživanja povjerilaca prema stečajnom dužniku koja nisu dospjela smatraju se dospjelim, a to su svi krediti i sve obaveze, kazao je Tomašević.
Una Bulatović iz Agencije za investicije je objasnila da naš zakon dozvoljava i da se održavanje, upravljanje, rukovođenje odnosno korišćenje javnog objekta da privatnom partneru.
-U tom slučaju bi javni privatni partner snosio određene rizike i snosio određene obaveze. Ono što je važno da se odradi analiza tržišta da se ispita ko bi bio zainteresovan za ovakvu vrstu ulaganja, odnosno za finansiranje i održavanje i što je najvažnije tu mora da postoji ispunjenje javnog interesa, odnosno razvoj zdravstvenog turizma, kazala je Bulatović.
Nakon sprovedene analize morala bi se, kako je rekla, uraditi i analiza opravdanosti i to jeste dug proces sa kojim ne bi trebalo žuriti.
-Naša preporuka bi bila da savjetnik koji se angažuje ne bude samo zaduežn za analizu opravdanosti nego da bude u cijelom procesu od početka do kraja, navela je Bulatović.
Ljiljana Maraš iz NTO kazala je da imaju odličnu saradnju sa Institutom i prilikom nastupa na sajmovima i na ostalim poljima. Nedavno su skupa bili na sajmu u Londonu.
Riječi Maraš potvrdio je i Nikola Mračević, direktor marketinga Instituta koji je kazao da je saradnja odlična, da uvijek može bolje, te da uporište u dobroj promociji imaju i u LTO HN, a potom i u NTO.
Anđelko Lojpur, član konsultativne grupe Strateškog plana razvoja Opštine do 2027. godine, smatra da su stvari otišle predaleko, ali u svakom slučaju problemi su rješivi.
-Problem je u tome što ljudi koji su uveli ove firme u probleme, ne mogu ih izvući iz problema i moja ključna opaska je da su ljudi ti koji vode kompaniju i svako pokretanje stečaja su naznake da oni to nisu radili dobro.
-Ovdje se radi o dvije kompanije koje su srce privrednog i ekonomskog života HN i u pitanju je veliki broj ljudi. Ta priča o zdravstvenom turizmu pada u vodu ako bi ove dvije kompanije nastavile da posluju sa gubicima. Što se tiče bolnice tamo su stvari prilično jasne. Ugovor o privatizaciji nije raskinut i mislim da Vlada i država ne bi smjeli da se igraju sa tim stvarima , na stranu njihovi loši odnosi, nekomunikacija sa Kneževićem. Sudski sporovi bi bili problematični i bojim se išli na štetu države. Stečaj znači otpuštanje svih ljudi i bojim se da bi to bila klica uništenja jer je ova bolnica mnogo više od jedne bolnice. Ne znam zašto nije urađen plan konsolidacije firme što je obaveza stečajne uprave i toj kompaniji kao i u svakoj postoji bar jedno malo zrnce zdravog jezgra koje bi moglo da se restruktuira, proširi, smatra Lojpur.
Kaže i da je Institut u nešto povoljnijoj poziciji.
– Ova kompanije nije uvijek bila u gubicima. Bilo je godina kada je padala u gubitke, pa izlazila iz njih. Ono što je jako opasno i bojim se da ta intencija postoji podržana od nekih interesnih grupa koji govore vrlo rado o bankrotu, što bi bio pakao za državu i HN. Druga opcija je zadržavanje postojećeg stanja što i na kratak rok vodi ka propasti. Oni mogu da naprave proces restrukturiranja poslova i zadrže kod biznis. Oni imaju monopol i nemaju konkurenciju. Ljudi su ti koji su firme doveli u tu poziciju i ljudi mogu ozdraviti obje kompanije, ali da što manje drže ispruženu ruku prema Podgorici jer se svi problemi moraju rješavati ovdje i unutar kompanije, kazao je Lojpur.
Slavuljica je kazala da će u nastojanju da se nađu što bolja i brža rješenja za Institut Igalo imati do kraja sedmice sastanak sa menadžmentom te ustanove a najavljen je i sastanak u Vladi po pitanju problema i Bolnice i Instituta.
