Pjesničko poimanje djela Iva Andrića bila je tema petog programa manifestacije „Ivo Andrić – naš savremenik“. Gost je bio Bećir Vuković, a njegovu poeziju predstavila je Dijana Krivokapić izborom iz predgovora „Crne slike u vrtlogu: pesnički pandemonijum Bećira Vukovića“, autora prof. dr Saše Radojičića.
Među, čini se sve brojnijim autorima koji s pažnjom promišljaju Andrićevo prebogato književno naslijeđe i recepciju njegovih djela, je i pjesnik Bećir Vuković, koji je istakao da mu je čast što ima autorsko veče u propileju Andrićeve kuće iz više razloga, a naročito što je Herceg Novi sam po sebi slavni grad – grad pisaca, koji tako treba i zvati.
-Naš najveći srpski i južnoslovenski pjesnik i genije – veliki Njegoš koji je, poslije Svetog Save, jedini tom snagom vodio naš narod i naš jezik do današnjeg dana, ovdje na Toploj je učio prva pismena. Herceg Novi je, a to se zaboravlja, i prestonica Hercega Šćepana, a ovdje su živjeli toliki pisci: Mihailo Lalić, Stevan Raičković, Momo Kapor, Simo Matavulj, dolazio je Aleksa Šantić i mnogi drugi. Nijedan grad to nema, ne samo u Crnoj Gori, i zato moramo biti vrlo pažljivi sa našom tradicijom. Tradicija je ono što se graniči sa ljudskim bićem, sa ljudskom mišlju. Nije slučajno Andrić izabrao Novi. Ja vjerujem, kada je birao gdje će napraviti tu svoju jedinu kuću, da se opet sjetio Njegoša kako u jednom pismu kaže, kada je prvi put stupio nogom u Italiju.
Bećir Vuković smatra da je Andrićevu epsku rijeku oblikovao upravo Njegoš.
-Ko god je ovdje govorio, i ko god će ubuduće govoriti o Andriću, nikako ne može zaobići Njegoša. Napisao ih je devet, a ponajbolji ili vodeći esej u srpskoj književnosti je Andrićev – „Tragični junak kosovske misli“, koji počinje tom čuvenom rečenicom. „Ova je drama počela na Kosovu“. Ta drama je počela 1389. godine, ali se kasnije obnovila i u našem vremenu, i ta drama se nastavlja. Njena pozornica se nekako uobličava i vjerujem da će Andrić biti i prorokom, da će se ta drama opet završiti na Kosovu, poručio je Vuković.
Izvode iz ocjena prof. dr Saše Radojičića o pjesništvu Bećira Vukovića i središnoj zbirci Vukovićevog opusa „Crna umetnost“ čitala je urednica književnih programa u Herceg festu Dijana Krivokapić.
-U njoj se mogu pronaći i gotovo svi karakteristični elementi pesničkog postupka iz ranijih knjiga, ali i nagoveštaji onog jezičkog i logičkog vrtloga u kojem će biti razvijen „Nečitač“. Postoje, isto tako, u Crnoj umetnosti i zbirkama oko nje, i naznake nekih postupaka koje, bar do sada, Vuković nije ekspolatisao u znatnijoj meri…
U „Nečitaču“ u Vukovićevo pjesništvo vraća se istorijska svijest, ali ne u obliku spoljašnjih manifestacija, već takoređi iznutra, u govoru aktera i podrazumijevanim detaljima jednog minulog ali i ovog našeg svijeta koji se u vizuri pjesnika sagledava kao minuo. U drugom dijelu večeri Bećir Vuković je kazivao svoju poeziju, a njegove odabrane stihove govorila je nadahnuto i Gospava Kosović.
Ambijent bašte Andrićeve kuće na Toploj upotpunjen je slikama akademske umjetnice Vesne Marković Nešković kojoj je Andrić neiscrpna inspiracija.
Večeras od 21 sat u okviru manifestacije „Ivo andrić – naš savremenik“ gost će biti akademik Goran Petrović, a sa njim će razgovarati docent dr Svetlana Kalezić Radonjić.
