Odluka prethodne Vlade o ukidanju putarine Meljine – Petijevići je bila dobra, a rezultati turističke sezone su pokazali da je bila i opravdana, kazao je Jakov Milatović, doskorašnji ministar ekonomskog razvoja Crne Gore, gostujući u emisiji „U četiri oka“ RTHN urednice Nine Alorić. On je negirao pisanja medija da je u toj odluci bilo političke korupcije po bilo kom osnovu.
Tvrdi da je iznos od četiri miliona eura na račun koncesionara Univerzal Monte, Vlada planirala isplatiti iz budžetskih rezervi.
– Vlada je zahtijevala da se nađe taj novac u budžetu, ne znam zašto nije tako bilo. Potom je Vlada tražila da bude isplaćen iz budžetske rezerve, što nije strašno jer zato i služe rezerve. Današnji naslovi djeluju kao da neka ekonomska komisija istražuje neku političku korupciju. Ono što je zaista politička korupcija je upravo Vlada koja navodno istražuje tu neku političku korupciju. Da podsjetim, ova Vlada je nastala upravo na političkoj korupciji i apsurdno je da kao takva traži političku korupciju tamo gdje je apsolutno nema, kazao je Milatović.
Smanjenje troškova dolaska turista sa značajnih tržišta za Herceg Novi, kako je rekao Milatović, rezulturalo je odličnom turističkom sezonom i potvrdilo opravdanost odluke.
– Herceg Novi je bio zapostavljen u prethodnih 20 godina. Prije 30 je bio jedan od najbogatijih, a sada je postao najsiromašniji, vidno je pao u indeksu razvoja. To je dokaz koliko je bio zapostavljen zbog opozicionog statusa. Zahtjev da se ukine putarina došao je od predsjednika Opštine Herceg Novi. Moram naglasiti da smo sa njim i njegovim kabinetom imali odličnu saradnju. Vlada je zahtjev uvažila imajući u vidu kompletnu sliku i odlučila da otkupi bespotrebnu putarinu ka Bosni i Hercegovini. To je veoma važno tržište za Herceg Novi, a ovu dionicu puta koristi i dio gostiju koji stiže iz Srbije. Turisti iz Bosne i Hercegovine su u prethodnoj sezoni ostvarili 15% ukupnih noćenja u Crnoj Gori, odnosno oko 90 – 100 miliona eura prihoda u turizmu. Smanjenjem troškova ulaska u Crnu Goru učinili smo Herceg Novi konkurentnijim u odnosu na druga tržišta, na primjer hrvatsko. To je bio i signal našim susjedima da je Crna Gora otvorena za njih upravo kroz smanjenje troškova. Pasarela u Mojkovcu je koštala oko tri miliona eura, niko je ne koristi ni u Mojkovcu ni u Crnoj Gori, nema nikakav udio u prihodima, a ovo je drugačija stvar, približili smo Herceg Novi, rezultati su vidljivi i tu bih završio svaku priču, kazao je Milatović.
„Evropa sad“ apsolutno ne ubija zdravstveni sistem, već je takva tvrdnja dokaz koliko ljudi malo razumiju način na koji funkcionišu javne finansije, objasnio je Milatović.
– Fond zdravstva je u problemu dugi niz godina. Tako je napravljen da je Ministarstvom zdravlja upravljao DPS, Fondom zdravstva SDP, Montefarm je kao državna firma dugi niz godina degradiran, drugi privatni igrači su ubacivani. Fond zdravstva godinama ima deficite i kao takav je bio neodrživ prije svega zbog rashoda koji su nevjerovatno rasli. Vlada je u ovoj godini za Fond zdravstva opredjelila 350 miliona eura što je za skoro 100 miliona eura više nego 2018. ili 2019. godine. Fond ima istorijski najveća izdavanja iz budžeta. Zato je apsolutno apsurdno povezivati Evropu sad koja je povećala plate građanima sa strukturnim problemima koji postoje u Fondu zdravstva u rashodnoj strani. Nažalost, neko nije umio u prethodnih godinu i nešto dana da se značajnije uhvati u koštac sa problemima unutar Fonda, da dodatno razmotri određene stvari. Fond zdravstva je najveća budžetska jedinica, u ovoj godini kontrolisao je 350 miliona od 2 milijarde eura budžeta i trebali smo, uz pomoć Svjetske banke da krenemo u značajnu reformu rashodne strane budžeta Fonda i da postavimo stvari na zdrave osnove. Može se u narednom periodu postaviti pitanje svrsishodnosti Fonda. To je nešto što može da obavlja i Ministarstvo zdravlja kroz direktorat. Tako bi se smanjili rashodi i povećala transparentnost koja je ključna.
Manjinska Vlada je i formirana da degradira, obesmisli i možda čak na kraju i sruši program Evropa sad.
– Postavlja se pitanje – zašto su građani u Crnoj Gori držani u prethodnih 20 godinama na minimalnoj zaradi od 150 eura, zašto nam je prosječna plata bila 500 eura? Zato je nekome trebalo 25 godina da počne izgradnju autoputa? Šta se desilo sa svim onim hotelima koji su postojali 70. i 80. godina na našem moru? Zašto smo od destinacije koja je imala udio hotelskog smještaja od 70% u odnosu na privatni od 30% došli u obrnutu poziciju? Imate hiljadu pitanja zašto, i imate dva mlada čovjeka u čije ideje vjeruje predsjednik Vlade i koji rezultat isporuče građanima pa je minimalna umjesto 222 sada 450 eura, prosječna plata je povećana sa 500 na 700 eura. To je ubrzano povećalo i kreditnu aktivnost, podatak od prije par dana je da je ona u Crnoj Gori povećana za 40% u odnosu na prošlu godinu i 20% upoređujući sa 2019. godinom. Time je pokrenuta i ekonomska aktivnost. Tada postavljate pitanje, šta je sve moglo da bude urađeno u ovoj zemlji da su njom uprethodnih 30 godina upravljali ljudi koji su znali, koji su željeli i koji nisu krali.
Čini se, kako je kazao, da neki lokalni političari, neki i bez fakulteta ili sa drugačije nabavljenim diplomama, koji i ne razumiju ekonomsku problematiku i kako se ona može rješiti, umjesto da nastave započete reforme, u fokus stavljaju dvojicu bivših ministara koji su dali rezultate.
– Isti ljudi su glasali za Evropu sad u decembru u parlamentu.
Hoće li se politički angažovati u narednom periodu, Milatović kaže da će pustiti da vrijeme nametne dalje planove ali da primarni cilj ostaje ekonomski prosperitet Crne Gore.
– Vidjećemo šta će vrijeme donijeti, veliko interesovanje i tražnja građana da se ministar Spajić i ja politički profilišemo. Moja je želja da i dalje doprinosim ekonomskim i privrednim procesima u našoj državi. Možda smo svi bili optimistični nakon 30. avgusta i očekivali da se sve desi preko noći, ali to ne može da se desi tek tako. Mislim da smo puno uradili za prethodnih godinu i to, posebno u dijelu socijalne politike i građani to vide, kazao je Milatović i podsjetio da su prilikom preuzimanja funkcija u trezoru imali 40 – 50 miliona eura što su sredstva dovoljna za dvadesetak dana te da su se određeni najviše uplašili rezultata na ekonomskoj sceni.
Nismo „trojanski konj“ DPS-a
Izjeve da su on i doskorašnji ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić, prikriveni DPS jer su glasali za nezavisnost Crne Gore na referendumu 2006. godine, karakteriše kao apsurdne.
– Čuo sam izjave. Najbolje je da građani sude. Da smo trojanski konj DPS sada bismo bili u manjinskoj Vladi. To što smo glasali za nezavisnost 2006. godine je bilo naše mišljenje i smatram i iz ove perspektive da to nije bila pogrešna odluka. Jeste bila teška, da otkrijem i dio iz ličnog i porodičnog života, moj otac je glasao za zajedničku državu, ja sam smatrao da je trebalo glasati drugačije i mislim da je to dobro iz perspektive Balkana. Iz glasanja za i protiv zajedničke države, najviše su profitirali oni koji su Crnu Goru privatizovali. Poenta svega je, učiniti Crnu Goru mjestom boljim za život. Ne želim dalje da komentarišem, mislim da su svi mogli da vide ko je Jakov Milatović i koje vrijednosti cijeni.
