Značaj Svetog Jeronima neprocjenjiv za cjelokupnu hrišćansku vjeru, kulturu i umjetnost

U župnoj crkvi Sv. Jeronima u Herceg Novom sinoć je predstavljan zbornik radova „Sveti Jeronim kroz vjekove. Kult i spomenici“. Zbornik su uredili dr. Emilio Marin i dr. Katarina Horvat-Levaj, a donosi priloge 21 autora na hrvatskom i francuskom jeziku, sa sažecima na engleskom jeziku uz likovni materijal.

Prema riječima urednice, istoričarke umjetnosti Katarine Horvat-Levaj, Sv. Jeronim kao prevodilac Biblije na latinski jezik, ima neprocjenjiv značaj za cjelokupnu hrišćansku vjeru, kulturu i umjetnost.

-Uz duhovnu baštinu njemu su posvećena i brojna evropska remek djela, arhiteture, skulpture… Prikaza Sv. Jeronima prihvatio se i sam Leonardo, a njegovo nedovršeno djelo „Sv. Jeronim u pustinji“, naučno je obrađeno u knjizi a nalazi se i na korici samog djela, kazala je Horvat-Levaj.

Istoričarka umjetnosti, književna i likovna kritičarka, Željka Čorak je istakla da bez njegovog prevoda Svetog pisma sa grčkog i hebrejskog na latinski, čime ga je približio nacionalnim jezicima, naša civilizacija i kultura ne bi bili ono što su danas.

-Sv. Jeronim je prevodio Sveto pismo 55 godina. Brinuo je o izbjeglicama, a posebno o školovanju djece. On je danas nama savremenik po jakoj intelektualnoj skepsi, kod njega je sve bilo dramatično. Napisao je rečenicu koja je vrijedna kroz cijelu istoriju, posebno danas – „Ja se bojim svih sigrunih stvari“. Ono što je bila njegova „napast“, bilo je upravo to, ono što intelektualac po definiciji jeste onaj koji teži za viškom spoznaje. Intelektulac nikad nije gledan kao bezgrešno biće, uvijek se govori pošteni intelektualci, nepošteni intelektualci, hoćeš li se podrediti čistoti spoznaje ili ćeš se podvrgnuti ideologiji ma kakva ona bila. Jeronim je izabrao ljepotu i istinu, ali na raskrnsici svega toga, prošao je njegov život u tim borbama i možda je upravo Leonardova slika duhovni autoportret čovjeka koji se muči, objašnjava Čorak.

Kako je kazala istoričarka umjetnosti Sanja Cvetnić, zbornik radova je napisao 21 autor, a Sveto pismo je preveo samo jedan čovjek – Sv. Jeronim.

-Sva apostolska djela, poslanice, oba zavjeta i sama ta činjenica bi bila dovoljna za vječni spomen u hrišćanskom svijetu, naglasila je Cvetnić.

O zborniku radova „Sveti Jeronim kroz vjekove. Kult i spomenici“ pričali su i istoričar umjetnosti Radoslav Tomić, don Robert Tonsati, a prisutnima su se obratio i don Siniša Jozić. Organizatori su Kotorska biskupija – župa Sv. Jeronima u Herceg Novom i Institut za Povijest umjetnosti.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here