„Pojam zla i njegove manifestacije“ naziv je pratećeg programa pete Međunarodne konferencije Srpskog filozofskog simpozijuma – SoFoS, koji je večeras održan u Kući nobelovca Iva Andrića u Herceg Novom. Na ovu temu govorili su Đorđe Malavrazić i Jovan Babić.
Od hrišćanstva potiče doktrina da se zlo rađa iz slobode, jer čovjek ima slobodnu volju da bira hoće li slobodu iskoristiti za dobro ili za loše, kazao je kulturolog i esejista Đorđe Malavrazić.
Pojašnjava da je u 20. vijeku došlo do novog zamaha u proučavanju zla koje je dao fašizam, nacizam, koncentracioni logori, a pravo pitanje je odakle zlo dolazi i kako se manifestuje.
– Smatra se da zlo proističe iz slobode koju čovjek može da iskoristi na dobar ili loš način. Bog mu je dao tu slobodu da izabere izbjegavši da ga u tom dijelu kontroliše, tako da je i dobro i zlo konsekvenca te izvorne slobode koju čovjek, kao jedino stvorenje, ima na ovom svijetu. Fenomeni masovnog zla, kakvi su bili Jasenovac i Aušvic i drugi, postavlja pitanje kako čovjek može da se suprotstavi zlu u društvu u kojem ono vlada, u kojem je režim zao. Ipak, u jednom trenutku čovjek može da kaže da on to neće i ne može uraditi pa čak i kada zlo postane društvena norma kao što je to bilo u doba fašizma i nacizma, kazao je Malavrazić.
Kako kaže, zlu se u svakodnevnom životu makar malo treba suprotstavljati kako ne bi prevladalo.
– Smisao ovakve konferencije je da upozori na prisustvo zla jer je važno proučavati ga i otklanjati njegove korjene. Ono se ne može eliminisati jer je utemeljeno u čovjekovom biću, ali se može umanjiti, ublažiti i može se civilizovati društvo na način da se neke radikalne manifestacije zla unaprijed eliminišu, zaključuje Malavrazić.
Profesor Jovan Babić je podsjetio da SoFoS već pet godina organizuju skupove koji se bave raznim vidovima slobode.
-Ta tema zla nas je na neki način privukla kao jedan problem koji vredi ispitati. Naravno, u naše vreme zlo je prisutno, ili nam se tako čini, više nego možda u nekim drugim vremenima. U svakom slučaju je istina da je prisutno više nego što bi trebalo da bude. Međutim, nije to bila naša motivacija. Naša motivacija je bila da se tema zla naslanja na prethodne teme koje idu logično jedna iz druge. Onda su se izdešavale razne stvari koje treba objasniti i precizirati definiciju zla precizira. Kada se kaže da je nešto bez ikakvog povoda, da je ničim izazvano i slično, to implicira da je svijet postao jutros u osam sati, i da ništa prije toga nije postojalo. Sve ima svoje uzroke koji treba da daju objašnjenja toga što se dešava. Kada se u to uđe onda se vidi da je zlo zapravo veoma složena pojava.
Objašnjava da je u osnovi zla sloboda, koja je takođe u osnovi dobra.
-To implicira da zapravo sloboda nije sama vrednost nego je pretpostavka bilo čega vrednog, bilo da je zlo bilo da je dobro. Kada ne bi bilo moguće birati zlo, i to čak zlo kao takvo – zlo radi zla. Ja imam stuidiju o tome – uobičajno zlo je takozvano obično zlo kao recimo krađa, razbojništvo i slično. Tamo sam ja razvio i tu ideju o doktrinalnom zlu koje je zapravo glavno zlo našeg vremena, ta ideologizacija, ali postoji i nešto što je čisto zlo, recimo pakost itd. Mogućnost takvog nečega je i pretpostavka mogućnosti i morala i slobode. Jer, ako bismo mi dobro birali automatski i nužno, i kada ne bi mogli nikada ni izabrati zlo, onda mi ne bismo bili ni odgovorrni za to zlo, ne bi bilo krivih, ne bi nas niko mogao osuditi nizašta, kao što ne bi bili ni zaslužni nizašta. Dakle, ta odluka da se ono što treba uraditi pretpostavlja mogućnost da se izabere ono što ne treba.
Zlo jeste svevremena tema, koja je uvijek aktuelna, istakao je profesor Babić, navodeći jedan savremi primjer.
-Mi imamo utisak, kao što su vjerovatno mislili ljudi u svakom vremenu, da zla danas ima više nego prije. Jednu od manifestacija zla imamo u virtuelnoj stvarnosti; to je recimo ta čuvena deplatformizacija. Mogućnost da se neko izbriše iz svijeta i iz života, odnosno da se ukine pristup nečemu što njemu predstavlja smisao života, tako što prosto ako učini nešto što je politički nepodobno ili zabranjeno, njegov nalog se, ne samo izbriše, nego mu se ne omogućuje da ikada otvori novi. To je neka vrsta virtuelnog ubistva. To pokazuje koliko je virtuelna stvarnost zapravo relevantna i koliko sve više deo prave stvarnosti, deo našeg života.
I profesor Babić, kao i Đorđe Malavrazić, smatra da tema zla kod Iva Andrića, ispred čije kuće je upriličen program, daje one njegove najbolje stranice.
-Andrić je izuzetan pisac i jedna od karakteristika te izuzetnosti da nema pada kvaliteta na pojedinim stranicama ili u pojedinim pasosima, međutim njegovi djelovi koji se bave zlom su posebno upečatljivi, posebno duboki i posebno plodni u proizvodnji potrebe da se o tome razmišlja.
Srpski filozofski simpozijum, u organizaciji Srpskog filozofskog društva, otvoren je u Trebinju 23. juna i okupio je preko 20 eminentnih naučnika. Prateći program u Herceg Novom održava se drugi put.
