Romi i Egipćani predstavljaju najugroženiju i najdiskriminisaniju zajednicu u Crnoj Gori te država, uz multisektorsku saradnju, preduzima aktivnosti na rješavanju uočenih problema i stvaranju uslova za bolji život i njihovu potpunu integraciju u crnogorsko društvo, saopšteno je na prvom zasijedanju Romskog parlamenta u Skupštini Crne Gore. Predstavnici Vlade i Skupštine odgovarali su na pitanja predstavnika romskih organizacija.
Zasijedanje Romskog parlamenta organizovao je Odbor za ljudska prava i slobode, u saradnji sa Ministarstvom ljudskih i manjinskih prava i Zaštitnikom ljudskih prava i sloboda Crne Gore, pod pokroviteljstvom predsjednice Skupštine Crne Gore, a povodom 8. aprila – Međunarodnog dana Roma.
Predsjednica Skupštine Danijela Đurović kazala je da država mora učiniti sve da Romi budu integrisani, poštovani i ravnopravni članovi društva.
-Ovaj proces nije lak, ali alternativa ne postoji. Inkluzija Roma i Egipćana mora biti jedan od prioriteta države, jer oni ne smiju ostati na marginama društvenih dešavanja zbog čega im moramo pružiti veću i sveobuhvatniju podršku. Crna Gora kao zemlja kandidatkinja za pristupanje Evropskoj uniji mora pokazati kapacitet da svakog svog građanina jednako uvažava. Vjerujem da zajedničkim radom možemo napraviti značajnu razliku u odnosu na sadašnje stanje i Romima pružiti priliku da svojim djelovanjem doprinesu svojoj zajednici, ali i cijelom društvu, kazala je Đurović.
Ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka kazao je da je obaveza da zajedno radimo na poboljšanju njihovog socijalno ekonomskog položaja i pomognemo da se uključe u društveni i politički život Crne Gore.
-Volio bih da se ustanovi praksa saziva Romskog parlamenta i da se otvoreno razgovara o izazovima, predlažu određena rješenja i premošćavaju prepreke ka njihovoj punoj socijalnoj integraciji, kazao je Đeka.
Predstavnici institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda su tokom prošle godine organizovali obilaske romskih naselja u pojedinim opštinama i sačiniće posebni tematski izvještaj, koji će uz pomoć Savjeta Evrope biti publikovan i preveden na romski jezik.
Ombudsman Siniša Bjeković kazao je da su obilasci romskih naselja organizovani u 13 opština, među kojima je i Herceg Novi.
-Ključna zapažanja su da adekvatno i kvalitetno obrazovanje bi značajno moglo da utiče na smanjenje siromaštva, na rast stope zaposlenosti, smanjivanje razlika u pristupu društvenim dobrima, na političku zastupljenost, ostvarivanje prava te smanjenje predrasuda i distance, kazao je Bjeković i dodao da 42, 2 % Roma i Egipćana živi u naseljima koje čine samo ta populacija.
Sokolj Beganaj, koordinator za praćenje i sprovođenje Strategije Roma i Egipćana 2021-2025, podsjetio je na aktivnosti koje sprovode i istakao da je ovo veliki i istorijski dan za RE populaciju. Najavio je da će pokrenuti i novi projekat za RE populaciju u saradnji sa međunarodnim organizacijama UNICEF i HELP koji će biti prekretnica ne samo za RE zajednicu već i za zemlje Zapadnog Balkana, pa i EU.
Predsjednik NVO Mladi Romi Samir Jaha pitao je predsjednicu Skupštine da li se radi na smanjenju cenzusa za ulazak RE populacije u parlament, a Ministarstvo prostornog planiranja i urbanizma o legalizaciji romskih naselja.
-Romska zajednica je u puno slučajeva bila izmanipulisana i mi to u narednom periodu ne smijemo dozvoliti. Jedini način da se to spriječi je da imamo predstavnika koji će voditi računa o interesima RE zajednice, kazao je Jaha.
Potpredsjednica Skupštine Branka Bošnjak kazala je da je Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu zbog bojkota najjačeg opozicionog subjekta, postao u jednom dijelu vrlo nefunkcionalan, a za izmjenu Zakona o izboru odbornika i poslanika neophodna je 2/3 podrška.
-Odbor je ostao i bez predsjednika i mi nismo mogli nastaviti sa radom. Za ovakve stvari treba široki konsenzus. Bila su turbulentna politička vremena i ja se nadam u budućem periodu da će to biti stabilnije i da ćemo mi uspjeti da se dogovrimo i ovo pitanje stavimo na Dnevni red. Pitanje cenzusa tretira ovaj Zakon i mišnjenja sam da kada se steknu uslovi za rad odbora ozbiljno razmotrimo vašu inicijativu, koja je vrlo legitimna, kazala je Bošnjak.
Na pitanje legalizacije romskih naselja, iz resornog Ministarstva je saopšteno da je ovo kompleksna tema i da se radi na usvajanju planske dokumentacije, ali da su otvoreni za saradnju.
Polazeći od činjenice da Romi i Egipćani predstavljaju najugroženiju i najviše marginalizovanu manjinsku zajednicu u Crnoj Gori, Skupština Crne Gore, kako su kazali iz te institucije, ovim događajem želi dati doprinos otvaranju ove teme na najvišem nivou kako bi se sagledale dosadašnje aktivnosti preduzete na unapređenju položaja ove ranjive populacije, ali i sve izazove sa kojima se suočavaju i na čijem rješavanju je neophodno zajednički i sinhronizovano raditi u predstojećem periodu.
Na prvom zasijedanju Romskog parlamenta učestvovali su članovi Odbora za ljudska prava i slobode, predsjednici klubova poslanika Skupštine Crne Gore, članovi diplomatskog kora i predstavnici međunarodnih organizacija sa sjedištem u Crnoj Gori.
