U okviru programa „Dana miholjskog zbora“, uz moto „Piši se imenom svojih predaka“ u Parohijskom domu u Kutima upriličena je tribina, kao i promocija knjiga „Od sumraka do vaskrsenja Lovćena“ autora Ranka Gojkovića i „Crvena Gora“ koju je napisao Željko Čurović.
Članica NVO Miholjski zbor Dragana Zečević Plavanski podsjetila je na revitalizaciju ove organizacije, koju je započeo otac Momo Krivokapić, uz obnovu i Bratstva pravoslavne omladine. Ona je kazala da je tradicija Miholjskog zbora jako duga, od 1219. godine. Jezgro je bila Miholjska prevlaka, koja je uništena u isto vrijeme kad i Pećka patrijaršija.
Predsjednik Saveza Srba iz Crne Gore, pisac i profesor Željko Čurović pričajući o aktivnostima svoje i organizacije pod nazivom Pravoslavna fondacija, kazao je da se i jedna i druga bave zaštitom identiteta srpskog naroda. On je podsjetio na udruživanje sa NVO Miholjski zbor oko zajedničkog cilja, a to je humanitarni rad.
– Nije bio cilj da mi pomognemo u nekom materijalnom smislu, već da pošaljemo poruku šta je to Pravoslavna fondacija, Savez Srba iz Crne Gore, te da želimo da izbrišemo granice, ne samo među Srbima nego uopšte među pravoslavnim narodima – kazao je on.
U osvrtu sa svoju knjigu „Crvena Gora“ Čurović ističe da se svaka priča u njoj, kao i knjiga, završavaju porukom „da nam nema spasa bez sabornosti“.
– Ako to nisu mogli da učine naši očevi i djedovi, da se izmire i oproste jedni drugima, hajde da mi to učinimo danas, da prižimo ruku jedni drugima, da zaboravimo na ono što je bilo. Ne moramo da zaboravimo, ali u cilju bratskog jedinstva, saborsnosti i spasa da opstanemo, to je nešto što je, modernim jezikom rečeno, jedino racionalno – ističe Čurović.
Knjiga „Od sumraka do vaskrsenja Lovćena“ govori o borbi jugoslovenske intelektualne elite u doba komunizma da se sačuva Njegoševa kapela na Lovćenu, čulo se na tribini.
O knjizi je govorila Sanja Jančić iz Pravoslavne fondacije, koja je i zaslužna za izdanje. Ona je kazala da se gotovo sva elita tog vremena podigla, zbog čega ne treba nikoga izdvajati, ali je tekst upokojenog prote Žarka Gavrilovića napravio najveći odjek. U njemu se nalazi konkretan dokument koji je specijalni izaslanik pape Pavla VI 1995. godine uputio mitropolitu Danilu.
– Ovaj izuzetno značajan dokument svjedoči o velikoj zainteresovanosti Vatikana za prebacivanje Njegoševe kapele sa Lovćena. U pismu se kaže da je sveti otac papa veoma zadovoljan i predložio je da bi bilo najbolje da se skine „ona mala kapela“ i smjesti u muzej ili na Njeguše, gdje bi odgovarala i gdje istorija tog vremena i tog izumrlog naroda još ne može da se vidi – navodi Jančić.
Ona informiše da je papa Jovan VI ponudio mitropoliti Danilu 500 miliona lira za taj poduhvat, kao i mjesto među najbližim saradnicima, što je ovaj odbio.
Na tribini su govorili Spasoje Krivokapić, predsjednik Srpskog foruma građana Crne Gore iz Evropske unije i Švajcarske, sa sjedištem u Cirihu i Slavko Jeknić, predsjednik Udruženja guslara Crne Gore, Srbije i Republike Srpske, moderatorka večeri bila je Iva Bajković, a otac Drago Pešikan otvorio je veče besjedom i blagoslovom.
