Komisija za kontrolu i praćenje postupka privatizacije zatražila je, nakon skoro petosatne sjednice na kojoj je raspravljano o privatizaciji HTP Boka, da se sva potraživanja radnika, shodno odluci Ustavnog suda, prebace iz trećeg isplatnog reda u prvi. Takođe, Komisija traži od Privrednog suda da dostavi informaciju zašto se odluka Suda koja se tiče izmjene Zakona o stečaju a time i izmjena Plana reorganizacije Vektra Boke, još uvijek ne primjenjuje. Od Privrednog suda tražiće da se obustavi dalja prodaja imovine osim one koja je nužna prema stečajnom programu, kao i da će od tužilaštva tražiti informacije o tome da li vode istragu o ovoj privatizaciji i u kojoj je fazi. Tražiće i da se u slučaju proglašenja stečaja u “Vektri Montenegro” imovina “Vektra Boke” izdvoji iz stečajne mase.
To su bili zaključci sjednice kojoj su, između ostalih, prisustvovali predsjednik NVO „Bivši radnici Boke“ Đorđe Rajak, poslanica Tamara Vujović ali i vlasnik kompanije Vektra Montenegro Dragan Brković i izvršni direktor Vektra Boke Milić Popović.
To nekada veoma uspješno hercegnovsko preduzeće prije 14 godina kupila je Vektra Montenegro, prvorangirana kompanija na tenderu za prodaju državnih 59,4 odsto akcija. Većinski udio je koštao oko 22 miliona eura.
Predsjednik skupštinske Komisije za privatizaciju Maksim Vučinić kazao je da im se obratila grupa bivših radnika koji ne mogu da naplate svoja potraživanja ni nakon 14 godina od privatizacije, da se nije desilo ništa od najavljenih investicija, da se kompanija nalazi u stečaju kroz reorganizaciju, da se prodaje imovina ispod cijene, a da i pored neispunjenja obaveza, prethodna Vlada nije raskinula ugovor.
Vlasnik Vektra Montenegro, Dragan Brković, kazao je da je kupovina akcija HTP Boka njegov najveći promašaj u životu jer je vjerovao državi. Najavio je da će tužiti državu, ako imovinu HTP Boka ne oslobodi od tereta restitucije i ne riješi radne sporove iz pretprivatizacionog perioda, kako bi se omogućilo investiranje.
„Ako mi danas pođemo bez nekog zaključka, neće biti da je država izgubila 50 miliona, nego će država dobiti tužbu od Vektre Montenegro za 50 miliona i više, jer od 2007. godine do danas nije oslobodila imovinu da bi se u nju moglo investirati“, poručio je Brković.
On je kazao da će se tek nakon toga stvoriti uslovi da se u kratkom roku, od šest mjeseci ili godinu, krene s investicijama u hotele tog preduzeća.
„To je i bila obaveza iz privatizacionog ugovora od 64 miliona, što će sada biti najmanje 120 do 140 miliona“, precizirao je Brković na sjednici na kojoj se raspravljalo o privatizaciji preduzeća HTP Boka.
Istakao je da su odmah po preuzimanju HTP Boka, u decembru 2007. godine, angažovali finansijsku policiju da napravi kontrolu poslovanja koja je utvrdila utaju poreza od 575 hiljada.
„Tu je bio i poreski dug, tereti restitucije, radni sporovi. Kada smo razgrnuli situaciju u Vektra Boki, vidjeli smo da smo mi kupili 37 miliona problema, a ne imovinu u koju treba investirati“, tvrdi Brković.
Predsjednik NVO „Bivši radnici Boke“ Đorđe Rajak, kazao je da Brković nije ispunio većinu svojih obaveza, kao i da kasni i sa isplatama obaveza iz plana reorganizacije. On je naveo da radnicima nije povezano 800 godina radnog staža, da mnogim radnicima nedostaje 14-15 godina staža zbog čega mnogi ne mogu u penziju ili zbog toga primaju privremene od oko 140 eura mjesečno.
“Pitam sve, od kojih prvo tužilaštvo, zašto nam nije odgovorilo i zašto ne zaštiti radnike. Pitam i Poresku upravu zašto ne naplaćuje ove dugove koji su evidentni. Država ne želi da naplati ono što nama pripada”, naveo je Rajak. On je pitao fondove da li je ijedan njihov predstavnik postavio pitanje šta se tu dešava, a Centralnu banku (CBCG) zašto dozvoljava da se sve te nezakonitosti oko traksakcije novca dešavaju.
“Obraćali smo se više puta Specijalnom državnom tužilaštvu, Sudskom savjetu, Ustavnom i Vrhovnom sudu, od kojih smo dobijali odgovore da se poštuje plan reorganizacije. Međutim, njegova realizacija kasni, ove godine nije ni ispoštovan”, kazao je Rajak.
On je ocijenio da su u čitavom tom procesu oštećeni jedino radnici i država.
Poslanica Tamara Vujović je podsjetila da su tri tendera bila za HTP Boku ali da je ipak Brković dobio na tom trećem tenderu pored renomiranih međunarodnih kompanija koje su tako bile zainteresovane za tu privatizaciju.
„Riječ je o 150 hiljada kvadrata zemljišta na najatraktivnijim lokacijama, o šest hotela i brojnim poslovnim objektima“, kazala je Vujović.
Od obećanih ulaganja, kako je rekla, nije realizovano ništa, a poslije tri godine saznajemo da je aktivnu imovinu od 70 miliona eura garantovao bankovnom garancijom od dva miliona eura iz kredita NLB banke koji nije vraćao. Umjesto raskida ugovora i stečaja Privredni sud dozvoljava plan reorganizacije a već tada je Brković dugovao 26 miliona eura.
„Postoji jedna štetna raskidna klauzula koja sve ovo vrijeme štiti Brkovića a koja glasi „u slučaju raskida ugovora Vlada bi morala vratiti 70 odsto iznosa koji je kupac uložio a to je 15, 5 miliona eura. I mi sve vrijeme pod balastom tih 15, 5 miliona eura, niko se ne usuđuje da raskine taj ugovor iako postoji i nastavak te klauzule koji glasi „ti novci se vraćaju samo tada ako je kupac ispunio 50 odsto obaveza iz ugovora, što se nije desilo“, kazala je Vujović.
Vršilac dužnosti izvršnog direktora HTP Boka, Milić Popović, kazao je da je prodaja tog preduzeća bila najupješnija privatizacija ostvarena u Crnoj Gori, sa najbolje ostvarenim prihodom za državu.
„Država je uzela više za Vektru Boku nego za sve privatizovane hotele ukupno na crnogorskoj obali“, rekao je Milić Popović.
On je dodao da su, nakon privatizacije, sagledali dokumentaciju kompanije i suočili se sa njenim realnim problemima.
„Tada smo uvidjeli da je država trebalo prevashodno da uvede stečaj u kompaniju, riješi nagomilane dubioze iz tog sistema i onda, ako postji nešto što je čista imovina, to ponudi na tender“, smatra Milić Popović.
On je rekao da su, kada su preuzeli kompaniju, zatekli 26 miliona računovodstveno iskazanih gubitaka, kao i probleme u vezi sa radnim sporovima iz pretprivatizacije.
„Zatekli smo 28 miliona neusaglašenog akcijskog kapitala i imovinske sporove iz restitucije vrijedne preko 15,5 miliona eura, koji su i danas aktuelni“, precizirao je Milić Popović i dodao da država nije tu kompaniju prodala, jer je bila profitabilna.
Govoreći o realizaciji Plana reorganizacije kazao je da je sve urađeno u skladu sa zakonom i da su svi povjerioci glasali za taj plan.
„Postupajući po Planu mi smo izmirili preko 60 % obaveza koje smo imali. Taj plan traje još dvije godine. Do njegovog isteka nismo u obavezi bilo kome da podnosimo račune“, rekao je Popović.
Podsjetio je da su od Savjeta zatražili da investiraju u one objekte u kojima je to moguće ali da nisu dobili saglasnost.
Poslanica Demokratske Crne Gore, Zdenka Popović, rekla je da je kompanija Vektra Montenegro pravi primjer „pobjednika tranzicije i kumovske privatizacije“. Ona je kazala da Brković i ljudi oko njega nijesu izučili osnovne elemente teorije menadžmenta, a koji se tiču znanja, vizije, umijeća upravljanja troškovima, produktivnosti i mogućnosti predviđanja.
„Nažalost, ogromni resursi i sredstva su potrošena, uzeti su ogromni krediti, založena i prodata ogromna zemlja, a u međuvremenu su se predstavnici kompanije bahatili. Mi danas imamo na djelu javno posrnuće i padanje na koljena jednog velikog tranzicionog dobitnika i nekadašnjeg biznismena“, rekla je Zdenka Popović.
Ona je kazala da je preduzeće HTP Boka prodato po neuporedivo nižoj cijeni od tržišne, odnosno za 22,2 miliona eura, a vrijedila je preko 70 miliona.
„Dakle 50 miliona ste dobili, odnosno Savjet za privatizaciju vam je omogućio da za 22,2 miliona kupite kompletan Herceg Novi“, navela je Zdenka Popović.
Ona tvrdi da je Brković jedan od najvećih poreskih dužnika i da je, gdje god je ušao, uveo stečaj i napravio problem.
