Izgradnjom sanitarne deponije Duboki Do mogao bi biti rješen višedecenijski problem odlaganja otpada u Herceg Novom. Do konkretnijih koraka koji bi doveli do izgradnje, gradu prijeko potrebne deponije, moglo bi se doći tek nakon saglasnosti na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu, što je jedan od preduslova za dobijanje građevinske dozvole.
Izradi elaborata za sanitarnu deponiju Duboki Do mora da prethodi Plan upravljanja otpadom. Problem leži u tome, kako objašnjava član tima za izradu elaborata, Olivera Doklestić, što je taj plan istekao.
– Državnim planom upravljanja otpadom definišu se količine otpada, strateške tačke, gdje će, na kojim mjestima i na koji način će da se vrši upravljanje otpadom. Iz Državnog plana proizilaze smjernice za loklani pšlan upravljanja otpadom. Mi sada u ovom trenutku nemamo zvaničnu odluku države da li na lokaciji Duboki do može da se gradi sanitarna deponija. Znači neko mora da donese odluku da to može.
Ističe da je potrebno preispitati granice bafer i Uneskove zone.
Sredstva za gradnju deponije Duboki do lokalna samouprava bi samostalno mogla obezbjediti jedino ukoliko bi gradnji pristupila etapno, što nije najbolje rješenje smatra sekretar za ekologiju i energetsku efikasnost Milan Isaković.
– Mislim da se to može izbjeći ako bi se sve tri opštine ujedinile. Tada to ne bi bila više tako velika svota. IPA fondovi su tu, praktično na dohvat ruke, a mislim da kod nas postoje ekonomisti koji znaju da im priđu i da bismo mi mogli vrlo brzo da uradimo deponiju, kazao je Isaković.
Prema podacima iz 2012. Godine svaki građanin Herceg Novog u prosjeku je proizvodio 0,9 kilograma otpada dnevno, te treba dati nove procjene količine. Doklestić je mišljenja da bi deponija mogla zadovoljiti samo potrebe našeg grada.
– Ovaj projekat zasniva se na nabijanju otpada i vrstama otpada koje će se tamo skladištiti. Treba da radimo na razdvajanju opasnog, hemijskog, građevinskog otpada. Građevinski otpad se smije da ide kao sada u bruto količini, već mora biti tretiran prije odlaska na deponiju. Takođe, potrebno je obaviti reciklažu i izbaciti plastiku, papir i karton iz te buduće deponije- to znači da sadašnje količine otpada trba smanjiti za 25% – navodi ona.
Sličnog je mišljenja i sekretar Isaković.
– Tendencija je da se smanji otpad u gabaritima za oko 30% time što će se selektovati otpad, kao što naša Čistoća radi, na primjer prodaje karton koji takođe zauzima prostor
Na projektu sanitarne deponije Opština radi već dvije decenije. Resorono Ministarstvo je 2015. godine izdalo građevinsku dozvolu za njenu izgradnju, koja je poništena 2017. zbog tužbe Mjesne zajednice Morinj. Postupak je obustavljen 2018. nakon žalbe Opštine Herceg Novi, da bi dvije godine kasnije Ministarstvo odbilo novi zahtjev za izdavanje građevinske dozvole, zbog isteka ekološke saglasnosti.
