Na Trgu od knjige predstavljeni roman „Omama“ i zbirka pjesama „Dok tonemo u mrak“

Фото: 20. Међународни сајам књига Трг од књиге

Tokom treće večeri 20. Trga od knjige predstavljen je roman „Omama“ Slobodana Vladušića, a potom i Zbirka poezije „Dok tonemo u mrak“ Gojka Božovića.

Roman „Omama“, koji slovi za najzrelije i najambicioznije djelo Slobodana Vladušića, ovjenčan je nagradom Beskrajni plavi krug za 2021. godinu. Pisac je stvorio tamnu i duboku sliku modernog vremena, sa Berlinom tridesetih godina prošlog vijeka, u kojem se kao u žiži ukrštaju pojedinačne i kolektivne sudbine i naslućuje zlokobno vrijeme koje nam dolazi i iz prošlosti i iz budućnosti. Glavni junak i pripovjedač je Miloš Verulović, ratnik sa Kajmakčalana, a pokretač radnje i neko ko je vodi, Miloš Crnjanski.

– Za mene je Crnjanski ne samo veliki pisac nego i pronicljiv čovjek koji je umio da svijet koji ga okružuje vidi mnogo više nego što su vidjeli neki njegovi savremenici. Pošto je to definicija detektiva, da vidi više nego ljudi koji ga okružuju, onda mi je palo na pamet da bi Crnjanski mogao da bude dobar detektiv i pokušao sam da priču tako napravim u romanu „Omama“ da se ne pojavlje prije svega kao pisac nego kao neko ko otkriva zagonetke, kazao je autor Slobodan Vladušić.

Foto: Trg od knjige, promocija romana „Omama“, Goran Radonjić i Slobodan Vladušić

Na koji način će „Omama“ zaživjeti kod publike i na neki način je omamiti, ostavlja na izbor čitaocu.

– Onoliko koliko se knjige razlikuju, toliko se razlikuju i čitaoci. Nadam se da će svako od njih u knjizi pronaći nešto što ga omamljuje, što će ga na neki način navesti da knjigu pročita još koji put, a ne samo jednom. To su ta posebna čitanja gdje knjiga postaje način života i nadam se da će tako biti i u ovom slučaju.

Dodaje da, nije fraza ako kaže da su festivali poput Trga od knjige značajni jer smatra da su književne večeri i tribine nisu zastarjeli i da ljudima i dalje trebaju.

– Posebno ako govorimo o ovakvim književnim večerima poput Trga od knjige koji su izuzetno dobro posjećeni. Na nama piscima je da te večeri učinimo autentičnim, važnim, egzistencijalno bitnim pa će na taj način biti jednako bitni za posjetioce. Dakle, ne radi se se o tome da su književne večeri zastarjele, nego mi moramo biti mnogo bolji nego što jesmo, kazao je Vladušić.

O njizi je govorio i prof. dr Goran Radonjić, teoretičar književnosti.

ZBIRKA PJESAMA „DOK TONEMO U MRAK“ GOJKA BOŽOVIĆA

Nova knjiga „Dok tonemo u mrak“ Gojka Božovića, kako ocjenjuje kritika,  upravo je rezultat nastojanja da se na podlozi utisaka da živimo u najgorim vremenima, kada su sistemi vrijednosti razoreni, na pritisak ružne stvarnosti odgovori bjekstvom u svijet malih i dragih stvari ili da se kroz ironiju odbrani sopstveno ljudsko dostojanstvo.

To nije pesimistička zbirka, ona pokreće na revolt, na to da još nije stigla tama krajnja i da se ona može izbjeći.

Foto: Trg od knjige, promocija zbirke pjesama „Dok tonemo u mrak“, Katarina Jablanović i Gojko Božović

– Ni u životu ni u poeziji nisam katastrofičan, a nisam ni bezrazložno optimističan. Pokušavam da sagledam stvari takve kakve jesu i da ih u mjeri svojih saznanja i emotivnog svijeta razumijem i da ih kao takve predstavim drugima. Ovaj naslov se nametnuo iz više razloga, kao prvo je to način kako ja vidim našu stvarnost, našu svakodnevicu, epohalno iskustvo nekoliko naraštaja koji sada dijele ovo vrijeme i prostor. Sa druge strane, to je naslov u koji mogu da stanu različite stvari i ne znači samo neku vrstu pada, dekadencije, opadanja svih moći koje čovijek ili zajednica imaju, već mrak ima neku vrstu intime, trenutak u kojem ste najbliži sebi i sabrani sa sobom. To je trenutak kada se suočavate sa svojim najdubljim saznanjima, uvidima i najboljim sposobnostima koje posjedujete, kako biste na najbolji način izrazili tu dramu svijeta u kojoj vi, na određeni način, učestvujete, kazao je autor Gojko Božović, pjesnik, književni kritičar, esejista i izdavač.

Vrijeme u kojem živimo i stvaramao ne čuva dovoljno poeziju zbog čega je postala najmarginalizovaniji književni oblik.

Foto: 20. Međunarodni sajam knjiga Trg od knjige

– Većina ljudi, kada kaže književnost, misli na roman, rijetko ko pomisli na poeziju. To nije samo smjenjivanje određene žanrovske forme koja se dešavala u istoriji književnosti, već se dešava nešto dublje što se tiče i kulturne i društvene istorije. Ključne osobine poezije, a to su zahtjev za sabranošću, za tihim, promišljenim, samosvjesnim glasom, za pažnjom i koncentracijom, jesu zahtjevi kojim u ovom trenutku mnogi ljudi ne mogu da odgovore. Mi danas živimo u kulturi spektakla, razmetljivosti, buke, a poezija od nas traži da budemo tihi, koncentrisani i pažljivi. Možda je zapravo deficit pažnje jedan od najvećih deficita sa kojim se moderno društvo suočava, tako da zapravo duh vremena radi protiv duha poezije. Ipak, ne vidim u tome katastrofičan trenutak u kojem objavljujemo kraj poezije, nego da u tome možemo da prepoznamo njenu tihu snagu. Mnoge književne forme, na primjer roman, upravo zato što se trude da budu tržišne i javno vidljive, dostupne širokim narodnim masama, one moraju da prave kompromise sa trendovima, očekivanjima i zahtjevima koje im ispostavlja društvo, ideologija, politička sila. Poezija ne mora da ih pravi, ona je toliko marginalizovana da nema razloga da pravi kompromise i pjesnik može da piše onako kako želi i u duhu svojih uvida, da istražuje jezik, poetiku, različite forme govora, a kod čitalaca da otkrije osjećanje istinske slobode. Danas je rijetko i najteže biti slobodan, a poezija nam to omogućava, kazao je Božović.

Uz autora, govorila je i Katarina Jablanović, viši bibliotekar Narodne biblioteke „Stefan Prvovenčani“ iz Kraljeva.

Foto: Ženski vokalni ansambl Maris iz Kotora

U umjetničkom programu treće večeri Trga od knjige učestvovao je ženski vokalni ansambl Maris iz Kotora.

VEČERAS NA TRGU OD KNJIGE

Tokom četvrte večeri Trga od knjige biće predstavljene zbirke pjesama „SEKVOJA: paralelopiped“ Enesa Halilovića i „Autohipnoza“ Đorđa Despića, o kojima će govoriti autori i književni kritičari, Mladen Vesković i mr Đorđe Malavrazić.

Književni programi počinju u 21:00 sat, a radno vrijeme Sajma je od 19 do 24 sata na Belavisti.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here