Novom sistematizacijom i kolektivnim ugovorima, Javno preduzeće Morsko dobro planira da na godišnjem nivou ostvari uštedu od 800 000 do milion eura i preusmjeri ih u kapitalni budžet iz kojeg bi finansirali konkretne projekte u šest lokalnih uprava na primorju, kazao je Mladen Mikijelj, direktor JP Morsko dobro, u emisiji „U četiri oka“ RTHN urednice Nine Alorić.
Premda je u crnogorskoj javnosti veoma loša percepcija preduzeća na čijem je čelu, kaže da planira da radom i konkretnim djelima, popravi takav utisak. Ističe da je u trenutku preuzimanja preduzeća, prije mjesec, ono bilo na nezadovoljavajućem nivou.
-Nisu bili raspisani tenderi za zakup plaža za petogodišnji period, nije bilo ni većine aneksa ugovora, nije bio usvojen program korišćenja sredstava niti je sproveden tender za hitne sanacije koje su neophodne kako bi se na adekvatan način pristupilo pripremi naredne turističke sezone. Praktično, sve one stvari koje su neophodne da se završe već u januaru, nisu završene ni tokom cijelog prvog kvartala i to je nešto što se mora mijenjati, kazao je Mikijelj.
Još jedna promjena potrebna je u strukturi funkcionisanja preduzeća.
-Umjesto da se gro sredstava kanališe prema kapitalnom budžetu preduzeća, polovina je određena za tekuću potrošnju (plate i privilegije određenih), a jedan manji dio za kapitalni budžet. Čak i za ovu godinu, kroz taj plan, mislim da su ta sredstva mala i nedovoljna da se adekvatno odgovori svim zadacima koja su pred rukovodstvom i menadžmentom preduzeća u narednom periodu, objasnio je Mikijelj.
Smjene koje je preduzeo nisu produkt partijskog djelovanja članova preduzeća već njihovog nerada, kazao je Mikijelj i dodao da je za kvalitetnu reorganizaciju potrebno postaviti osobe koje žele da rade i zalažu se. Ističe da je, po njegovom mišljenju četvrtina zaposlenih višak.
-U Morskom dobru je 83 zaposlenih. Uspjeli smo da napravimo sistematizaciju radnih mjesta i nove kolektivne ugovore, kao i program za one ljude koji će nažalost ostati bez posla. Moje mišljenje je da je u preduzeću četvrtina zaposlenih višak, a da će se kroz sredstva koja će se akumulirati smanjenjem broja zaposlenih i plata koje su, po meni, jako visoke u odnosu na socio-ekonomsku situaciju u zemlji, doći do dodatne uštede u iznosu od 800 000 do milion eura koje ćemo moći da preusmjerimo u kapitalni dio budžeta i na taj način unaprijedimo stanje u prostoru što je jedini zadatak i cilj kroz koji možemo doći do poboljšanja kvaliteta života ljudi koji žive u šest primorskih opština.
Plan je, kaže Mikijelj, da u svakoj opštini bude po jedan predstavnik Morskog dobra zadužen za kontrolu i jedan koji će sa lokalnom administracijom raditi na određenim kapitalnim projektima.
-Broj kontrolora će se povećavati tokom sezone. Kontrola u prethodnom periodu nije bila na adekvatnom nivou.
STROGA REVIZIJA SVIH DUGOROČNIH UGOVORA
Formirana je Komisija za reviziju dugoročnih ugovora i oni će u narednih deset dana biti posvećeni tome, kazao je Mikijelj.
-Većina ugovora napravljena je na šetetu Morskog dobra, Vlade, lokalnih uprava, a u korist privilegovanih pojedinaca. U narednih deset dana radi se revizija ugovora, a mišljenja sam da ima par takvih ugovora i u Herceg Novom koji su veoma problematični. Sve nepravilnosti koje zateknemo, kroz reviziju dokumentacije procesuiraćemo, neće biti privilegovanih niti ćemo žmuriti, kazao je Mikijelj.
HOĆE LI OPSTATI MORSKO DOBRO ILI BITI UKINUTO?
O tome da li će Morsko dobro opstati, odlučiće Vlada i Skupština Crne Gore, kazao je Mikijelj.
-Dok god postoji Morsko dobro, svojim radom ću učiniti sve da promjenim percepciju javnosti. I ja sam, kao lokalni funkcioner, zagovarao apsolutnu decentralizaciju jer mislim da samo uključivanjem lokalne uprave možemo adekvatno riješiti probleme. Negativna ili loša saradnja je dovela do toga da većina zagovara ukidanje Morskog dobra. Vjerujem da će se to promijeniti, razgovarao sam sa pet od šest gradonačelnika u prethodnom periodu, želimo da poboljšamo saradnju. Mislim da treba predložiti da ideje za projekte idu iz lokalnih uprava, možda da rade na projektnoj dokumentaciji, a Morsko dobro kroz određena sredstva, kapitalni budžet, da učestvuje u realizaciji. Ne mogu ja kao Budvanin bolje znati šta Novom treba od Novljana.
KOJA OPŠTINA JE NAJVIŠE DISKRIMINISANA?
-Svaka lokalna uprava smatra da je diskriminisana, a ja bih rekao da je ista sudbina zadesila sve njih. Sredstva su išla na pojedince koji su privilegovani, a trebalo bi da se akumuliraju u određene lokalitete kako bi građani vidjeli benefite ulaganja. Zato tekuću potrošnju treba smanjiti, dovoljno je, po mom mišljenju, 20%, a veća sredstva da se ulažu u investicije, kazao je Mikijelj.
Kada je dobra sezona u Podgoricu se slije oko 200 miliona a Budvani ne vide efekte toga, naveo je jedan od primjera.
-Došlo je do promjene vlasti, ali i do promjena u menadžmentu i upravi Morskog dobra. Uvjeren sam da ćemo imati drugačiji tretman prema primorskim opštinama. Saradnja je bila loša što je ponovljeno na sastanku kod predsjednika Opštine Herceg Novi Stevana Katića. Preduzeli smo korake za izradu šetališta od Kamenara do Bijele i raduje me da su počeli radovi. Jako sam zadovoljan kojom brzinom smo dobili dokumentaciju od lokalne samouprave. Dogovorili smo i niz aktivnosti nakon sezone, ali nažalost ni u stanju koje smo naslijedili nisu namjenjena veća sredstva za opštinu Herceg Novi. Nadam se da ćemo mijenjati stvari i pokušati uz dodatno finansiranje da postignemo cilj.
KONCESIJA ZA LUKU NA ŠKVERU
Nakon razgovora sa direktorom Agencije za gazdovanje lukom na Škveru, Božom Ukropinom, nameće se zaključak da je trenutno stanje nezadovoljavajuće.
-Sve treba da se uvede u pravni poredak, da svi rade legalno. Adekvatnije treba pristupiti rješenju problema do pripreme koncesije. Mišljenja sam da zajedno sa lokalnom upravom trebamo da podnesemo zahtjev Vladi gdje bi se luka ustupila Morskom dobru, a onda kroz ugovor luka vratila gradu do trenutka kada se stvore uslovi za koncesiju. Do tada neće biti većeg ulaganja, jedino će uz koncesiju to biti moguće. To je koncept koji ću zagovarati i za budvansku luku, kazao je Mikijelj.
SANACIJA LUKOBRANA
Umjesto ulaganja svake godine, uz elaborat treba uraditi i projektni zadatak, a potom uložiti veća sredstva i trajno riješiti problem lukobrana, objasnio je Mikijelj.
-Nisam za hitne sanacije, privremena rješenja, jer ne doprinose trajnom rješavanju. Možda je bolje, uz elaborat uraditi projektni zadatak za rješenje problema pa da naredne godine uložimo 300, 500 hiljada nego da svake godine ulažemo a da to nije urađeno kako treba i da građani ne vide pravo rješenje.
LOŠA PRAKSA POSLOVANJA BIĆE ZAVRŠENA
Novo rukovodstvo JP Morsko dobro zateklo je nezavršen posao sa potpisivanjem aneksa ugovora za ovu godinu, a na crnogorskom primorju od preko 1000 ugovora zaključena je svega polovina.
-Na žalost mi u aprilu govorimo o aneksima ugovora iz 2018. godine. U narednom periodu to mora da se rješava već u januaru, da u prvom kvartalu pripremao predstojeću turističku sezonu. Ako neko sada odluči da ne potpiše aneks ugovora dolazimo u situaciju da nespremni dočekamo turističku sezonu, jer nećemo imati vremena za raspisivanje tendera i uvedemo novog zakupca u posjed prije početka sezone. Nažalost to je neka situacija koja nas je zatekla. Moj cilj je da to bude praksa koja će se završiti zaključno sa ovom godinom i da ćemo već krajem ove početi pripreme za narednu. Moj cilj je da u januaru imamo i program korišćena sredstava, aneksirane ugovore za sve plaže, da imamo plan hitnih sanacija i da u aprilu već budemo spremni za pripremu sezone, kazao je Mikijelj.
Kaže i da nivo ugovora koji je zaključen u prethodnom periodu nije na zavidnom nivou, jer od preko 1000 ugovora na cijelom primorju do sada je potpisano manje od 50 %.
-Nadam se da ćemo u narednih 14 dana taj procenat popraviti, kazao je Mikijelj.
PODRŠKA ZAKUPCIMA UMANJENJM ZAKUPA ZA 50%
U skladu sa mjerama Vlade zakup za ovu godinu biće umanjen i za 50 %.
-To je mjera mogućeg da ne ugrozimo funkcionisanje preduzeća a da zakupcima pomognemo da prevaziđu probleme izazvane pandemijom. Ako se desi da ova sezona bude adekvatna to će biti na zadovoljstvo i zakupaca da vrate uložena sredstva ali i svih primorskih opština jer će i kapitalna ulaganja biti veća, kazao je Mikijelj i istakao da nije zagovornik promjene cjenovne politike u narednom periodu.
-Određene plaže su date kroz minimalan zakup a imamo slučajeva gdje je taj zakup visok. Kroz kvalitetnu analizu zakupa možete zaključiti koji su ljudi bili privilegovani, koji su bili bliski centralnoj vlasti iz prethodnog perioda. Želimo da uspostavimo sistem u kome će svi zakupci biti ravnopravni –kazao je Mikijelj.
Kaže i da je bilo nekoliko zahtjeva za raskid ugovora, neke su i samoinicijativno raskinuli zbog neispunjavanja obaveza.
-Nije to veliki broj, a definitivno ako ova sezona ne bude na nivou koji će zadovoljiti potrebe zakupaca bićemo u problemu, naveo je direktor Morskog dobra.
Mikijelj je mišljenja da se prethodna praksa, da plaže nisu kao javno dobro dostupne građanima, mora mijenjati, izmjenom pravilnika, procedura, pojačanom i kvalitetnom kontrolom.
-Namjera nam je da kupališta budu dostupna građanima svih primorskih opština – kazao je Mikijelj.
Navodi i da kontrola obale u prethodnom periodu nije rađena kako ne treba kada je riječ o izgradnji.
-Nije cilj samo ne graditi na određenom lokalitetu već graditi po planovima, u skladu sa revidovanim projektima. Na žalost imamo izgrađenu obalu bez dozvola na mnogim lokacijama, građevinski lobi je nažalost imamo primat na cijeloj obali. Uvjeren sam da je i resorno ministarstvo istog stava i da ćemo imati novu politiku upravljanja najvažnijim resursom, a to je svakako obala – zaključio je Mikijelj.
