Tri su pitanja akcentovana na jučerašnjem sastanku predstavnika Opštine Herceg Novi, Instituta Igalo i Vlade na temu rješavanja problema u našoj zdravstveno rehabilitacionoj ustanovi. To su održivost poslovanja u kontekstu broja zaposlenih i povećanja njihovih zarada, imovina i dug prema Jugobanci kao i cijene usluga za fondovske pacijente koje se nisu povećavale godinama.
Predsjednik Opštine Stevan Katić kazao je da je nakon razgovora sa ministrima finansija, zdravlja i prosvjete optimista jer je iskazan jasan stav da stečaj nije opcija i da država taj segment neće uzimati u obzir, nego će se tražiti mogućnost kako da Institut iz ovih nagomilanih problema izađe. Problemi su kompleksni, podsjetio je Katić i dodao da će se morati raditi mnogi rezovi. Podsjetio je da su računi Instituta u blokadi zbog presuda po tužbama radnika zbog neusklađenih koeficijenata a da je sa druge strane veliki problem što najveći dio prihoda ide na zarade.
-U Institutu u ovom momentu od ukupnih prihoda na zarade ide 82 %. Ko se bavi ekonomijom zna da ako taj iznos prelazi 30 % ta firma je neuspješna. U Institutu to prelazi dva i po puta. Kada dođemo do potpisivanja novog Kolektivnog ugovora, a moraćemo doći, taj procenat će se uvećati. Moraće se mnogo rezova tamo raditi i svi znamo da je veoma kompleksna situacija. Moraju se podići cijene usluga, investirati značajna sredstva kako bi se podigao nivo usluga, da bi nakon povećanja zarada Institut mogao da funkcioniše, kazao je Katić.
Na sastanku je razgovarano o imovini Instituta, odnosno da li je moguće da država pomogne na osnovu eksproprijacije zemljišta na kojem će se graditi škola.
-Problem je što se u katastru zemljište vodi na državu dok sa druge strane Institut u svojim knjigama tu imovnu vodi na sebe i plaća porez, kazao je Katić i istakao dug Instituta prema Jugobanci koji je sa kamatama dostigao iznos od devet miliona eura.
-Procjena je napravljena da bi taj dug mogao da se smanji na nekih 5, 5 miliona eura, postoje neki pregovori gdje bi to moglo da ide na 3, 3 miliona, tako da je više stvari u opticaju kako bi se pomoglo Institutu da izađe iz ovih problema.
Katić smatra da bi država mogla bez barijera da pomogne Institut ako bi bile povećane cijene usluga za fondovske pacijente koje se nisu godinama mijenjale i koje su ispod rentabilnosti.
Dalji koraci zavisiće i od odluke Savjeta za privatizaciju koji se mora ponovo izjasnisti na osnovu presude Upravnog suda, da li će se nastaviti pregovori sa češkim konzorcijumom ili će se ići na plan restrukturiranja.
