Program „Evropa sad“ kreiran je da poveća standard građana, a da poslodavcima umanji poreska opterećenja. Vlada Crne Gore uradiće sve da on bude implementiran kako je zamišljen, a biće kažnjeni svi koji ga ne budu implementirali, čulo se na konferenciji za novinare povodom osnivanja Koordinacionog tijela za praćenje ovog programa.
Prema riječima ministra ekonomskog razvoja i predsjednika Koordinacionog tijela Jakova Milatovića, program će pospješiti ekonomski rast i neutralisati gubitak koji država ima kroz umanjenje poreza i doprinosa.
– Poreska i Uprava prihoda i carina posjeduju sve podatke o zaradama svih zaposlenih u Crnoj Gori, o njihovim neto i bruto zaradama. Ti podaci su vrlo jednostvano uporedivi sa podacima koji će biti isplaćeni u januaru i ta uporedna analiza će poslužiti za jednu dodatnu provjeru, koja će uslijediti kako bi se odigrala ispravna implementacija programa „Evropa sad“ – poručio je on.
Za ovaj posao svi resursi Uprave za inspekcijske poslove dodatno su aktivirani. U narednom periodu dvokratno će raditi i kol centar 080/555-555, koji će biti otvoren za sve koji ćele da prijave potencijalne zloupotrebe ovog programa, a biće pojačan i rad inspektora na terenu.
Milatović je podsjetio da je predviđena norma da svako umanjenje poreza i doprinosa koja se tiču radnika moraju da se reflektuju kroz povećanje njihove neto zarade. Poručio je da je ovo prvi korak u strukturnim promjenama u ekonomiji Crne Gore.
Zamjenica direktora Uprave za inspekcijske poslove Ana Vujošević kazala je da Uprava radi na pojačanju kapaciteta.
– Trenutno imamo oko 32 radno aktivna inspektora rada. Već smo izdvojili iz sistema softversko rješenje kojim će se sve prijave koje se tiču programa Evropa sad izdvajati. Trenutno imamo tridesetak prijava. Većina njih su hipotetički postavljena pitanja šta ako zaposleni dođe u situaciju da mu poslodavac ponudi da pristane na povraćaj sredstava u određenom iznosu na ruke – kazala je ona.
Takvim slučajevima, kako je objasnila, nakon inspekcije baviće se Uprava policije, odnosno odjeljenje za provredni kriminal.
– Na prijavu zaposlenog, inspektor rada će, nakon izlaska na teren, utvrđenog činjeničnog stanja i uzetih izjava zaposlenih i poslodavca, kreirati sliku o kakvom slučaju je riječ, pa će dalje preduzeti nadležni organi. To je ono što je zakonom definisano i moguće uraditi u datoj situaciji – navela je ona.
Vujošević je stakla da će se izricati kazne koje će biti do 20 hiljada eura.
V.d. direktorka Uprave prihoda i carina Milena Petričević kazala je da ako neki poslodavac sebi želi dobro nema razloga da ne postupi u skladu sa zakonom. Ona je istakla da nije ostavljen veliki prostor za zloupotrebe ovog seta zakona.
– Naglasila bih da definitivno onaj ko se upoznao sa sadržinom programa „Evropa sad“, ako sebi želi dobro, definitivno nema razloga da ne postupi u skladu sa onim što mu je ponuđenom programom ove Vlade.
Državni sekretar u Ministarstvu finansija i socijalnog staranja Branko Krvavac istakao je da se Zakon o porezu na dohodak i Zakon o obaveznom socijalnom osiguranju odnose se na sve.
– Svako smanjenje poreza i doprinosa utiče i na privatni i na javni sektor i svako može očekivati rast zarada. Spominjali smo rast od 17% u prosjeku, ali on može biti mnogo veći za niže nivoe zarade, pa minimalno iznosi 80%. Rast na zarade od 300 i 400 eura iznosi 25 do 30%, tako da rast važi za sve – objašnjava on.
Ministar Milatović je objasnio da povećanje cijena neće neutralisati povećanje zarada.
– Mi pričamo o rastu neto zarada, o rastu kupovne moći stanovništva u prosječnu za nekih 25%. To znači da će čovjek, koji je do sada u Crnoj Gori imao prosječnu platu 530 eura, imati povećanje na godišnjem nivou od 1500 eura, koliko će mu porasti i kupovna moć – istakao je on.
Milatović je pojasnio da će povećanjem zarada ljudi trošiti više tako da će se novac vraćati nazad kod poslodavaca i u državni budžet. Poručio je i da će sektor prosvjete imati rast zarada na nivou između 24 i 26%, što je najveći rast u jednoj godini u tom sektoru.
