TRG OD ĆIRILICE: USPENJE BOGORODICE SIMBOL OBNAVLJANJA ČOVJEKOVE IZVORNE SLOBODE

U organizaciji Srpskog kulturnog društva „Prosvjeta“ sinoć je u porti manastira Savina održana Svetouspenska duhovna akademija koju je obilježila besjeda episkopa Buenosajreskog i južnocentralnoameričkog Kirila i svečano slovo „Simbolika uspenja“ dr Dušana Krcunovića. Akademija je ujedno i završni program Osmog Trga od ćirilice.

Duhovnoj akademiji su prisustvovali predsjednik Opštine Stevan Katić sa saradnicima, konzul republike Srbije u Herceg Novom Zoran Dojčinović i hercegnovski efendija Husein Hodžić. Nakon pozdravne riječi predsjednice SPKD „Prosvjeta“ Herceg Novi Olivere Doklestić, vladika Kirilo je u besjedi naglasio da je narod Boke na Savini dobio najveći dar, a to je djeva Marija i divan hram na najljepšem dijelu Crne Gore, gdje je po Božjoj promisli sazidan.

• 

Manastir Savina u sebi nosi vjeru i tradiciju jer je posvećen Bogorodici i njenom uspenju, kazao je vladika Kirilo, govoreći o životu svete Bogorodice.

-Podvig Bogorice je veliki i značajan, a ja koji dolazim iz zapadnog svijeta gdje je vrlo živa polemika o ženskim pravima, mogu da kažem da se po prirodi ne može tražiti potpuno izjednačavanje prava, jer žene koje su zagovornice prava o izjednačavanju, zaboravljaju glavni zadatak žene, a to je materinstvo i donošenje novog života na svijet. Ovo nije osuđivanje, već dokaz da put žene ide u drugom smjeru. Ovo nije favorizovanje muškog roda već poklanjanje carici neba i zemlje. Kad ovo govorim mislim na put vrline, jer Sveta Bogorodica je u pogledu materinstva postigla svoju visinu, naglasio je episkop.

Srpska pravoslavna crkva taj naziv nosi zato što su Srbi najbrojniji narod. Ona je u svom čokotu naslonjena na Hristov čokot.

– To je plodonosna Savina i Simonova grana koja sadrži sve nacionalnosti i narode i nalazi se na svim kontinentima. A onima koji žele razdor u istom narodu, poručio bih da ne siju razdor, nastavio je episkop.

On je dodao da mitroplit Joanikije nije projekcija ničije politike, jer je on svoj na svome i došao je na presto Svetog Petra, Petra Drugog i svih mitroplita do danas.

-Ljudi su se kroz istoriju borili protiv Boga i crkve, i treba da shvatimo da smo narod Božiji i da je crkva Božija ta koja nastavlja da živi kroz vijekove, zaključio je episkop Kirilo.

U svom svečanom slovu „Simbolika Uspenja“ dr Dušan Krcunović je naglasio da pravoslavna duhovnost baštini mari­jansku civi­lizaciju u kojoj, uz Hr­­is­ta, Bogorodica zauzima centralno mjesto. Jedan od najupečatljivijih događaja u „Gorskom vijencu“ odigrao se na Malu Gospojinu na Cetinju. 

• 

-O samom značaju praznika Uspenja, ili Velike Gospojine, kojim se obilježava kraj zemaljskog života Bogorodice, govori to što se ova svetkovina oz­načava i kao „Ljetnji Vaskrs“. Atmosfera tihe radosti koja obavija litur­gijsko pros­lav­ljanje ovog praznika, jedini je prim­jeren na­čin da se pris­tupi velikoj tajni Uspenja. Prebogata simbo­lika ko­ja je vezana za Uspenje, jedini je način da se izrazi tajna ovog velikog praznika. Od tonaliteta doživljaja us­penjske tajne i od razu­mijevanja njegove simbo­like, zavisi naše razu­mi­jevanje ve­li­čanstvene ulo­ge Bogo­ro­dice u istoriji, od kojeg zavisi i naše samo­razu­mi­jevanje, kazao je Krcunović.

U vremenu u kome neprekidno slušamo tirade o ljudskim pravima i slobodama, o emancipaciji i dostojanstvu, o ubrzanom razvoju i pro­gresu, važno je tra­gati za vrijednosnom orijentacijom i osloncem u savremenom svi­jetu ko­ji je širom otvorio vrata nihilizmu, i to u ime jednog izvito­perenog shvatanja slo­bode koje u sebi krije potencijal za destrukciju, kazao je Krcunović.

On je citirao bogoslova A. Šmemana koji je uo­čio da savremeni svi­jet vjeruje u dva polarno suprotstavljena shvatanja čovjeka.

-S jedne strane su nauke koje potenciraju čovjekovu uslov­ljenost, zavisnost i ograničenost prirodom i njenim zakonima. Time savremene nauke do­vo­de u pitanje čovjekovu slobodu i sposobnost samo­određ­enja, ali istovremeno podstiču vjeru u svemoć teh­no­logije. S druge stra­ne, živimo u jednoj čovjekocentričnoj kul­turi koja je zasnovana na uzdizanju i apsolutizo­vanju čovjekovih sloboda i pr­a­va, uz istovremeno odbacivanje mo­ralnih i duhovnih vrijednosti u koji­ma se iskazuju aspekti dostojanstva čov­jekove bogolikosti.

• 

Pravoslavni odgovor na apsurdni sukob između čovje­kove uslovlje­nos­ti prirodom i čovjekovih zahtjeva za slobodom sadržan je u simbolici Us­penja.

– Pre­ma rije­či­ma bogoslova Kalis­tosa Vera, Bogo­ro­dica je „vrhunski primjer siner­gije ili saradnje između bo­žanske svrhe i ljudske slobode“, rekao je Krcunović i pojasnio da je za razliku od savremenog egocent­ričnog i indivi­dualistič­kog shvatanja slo­bode, mari­jans­ka ideja slo­bode sinergijska, sadejstvena. Sloboda je re­la­tivan pojam i podrazumijeva sposobnost susreta i odgovor­nosti za drugog, samo­odri­canje, saosjećajnost, brigu i žrtvu za drugog kao temeljima na koji­ma poči­vaju čovje­č­nos­t i ljudska zajednica. Uspenje kao kulminacija Bogorodičinog zemaljskog života i prelaz u vječni život simbolizuje istinski smisao čovjekovog napretka, zaključio je Krcunović.

• 

• 

• 

Prisutne je pozdravio i iguman manastira Savina, a zatim je održan kulturno umjetnički program u kojem su učestvovali hercegnovski crkveni horovi i recitatori, nakon čega je odžana 15. zavjetna kruševička večera.