U okviru Međunarodnog sajma Trg od knjige sinoć su predstavljene knjige „Esterhazijev Lakej“ Dušana Šimka i „Dobra lepota: Andrićev svet“ Gorane Raičević.
Esterhazijev Lakej je bio najveći feudalni magnat u 18. vijeku u velikoj Mađarskoj. On je bio veliki sponzor moderne umjetnosti i posebno je volio operu. U svom zamku imao je i pozorište, a oko 30 godina je šef orkestra u operi bio Jozef Hajdn, kazao je autor Dušan Šimko.
– On je kod Esterhazija imao slobodu i mogućnost da radi na kompozicijama i operama, ali je bio i u ulozi službenika. Društvo je bilo, još prije Francuske revolucije, komplikovano, moderno i multikulturalno. Jozef Hajdn je morao da piše opere i komponuje jer je to bila volja Esterhazijeva. Tako je omogućio velikom talentu kao što je Hajdn da u miru radi.
Prije revolucije u feudalnoj Mađarskoj, koja je bila vrlo konzervativna i antiprogresivna, probali su emancipaciju na feudalnom dvoru.
– Takav je slučaj jevreja Abelesa, koji je na dvor stigao kao sluga, a na kraju postane direktor opere. Bio je vrlo vješt i imao je talenat. Još jedan slučaj emancipacije je bio jedan kreol crnac koji je kao rob stigao, a postao je sekretar kneza. To su zanimljivi primjeri u feudalnom poretku tadašnje Ugarske.
Šmiko je autor nekoliko knjiga koje se bave diktaturama ne samo u Slovačkoj, Evropi, fašizmu ili realnom socijalizmu, ali ističe i da se okrenuo baroku jer je pun fantazije.
– Barok je pompezan, a umjetnost vrlo snažna. Cijela plejada velikih talenata sa juga Evrope je donijela ovaj novi tip civilizacije, kazao je Šimko i dodao da je fantastično da jedna mali grad Herceg Novi njeguje kulturu.
ANDRIĆ KAO AVANGARDNI PISAC
U drugom dijelu programa predstavljena je knjiga „Dobra lepota: Andrićev svet“ Gorane Raičević za koju je dobila nagradu Nikola Milošević.
Knjiga „Dobra lepota“ je nastala od tekstova koji su pisani godinama, kazala je autorka Raičević, profesorka koja je studentima predavala poetiku Iva Andrića i bavila se tumačenjem njegovog djela.
– Naslov ove knjige je citat iz jedne njegove pjesme i izabrala sam namjerno tu sintagmu „dobra lepota“ zato što sam htjela da pokažem da je kod Andrića ljepota uvjek povezana sa moralnošću. Samo dobra ljepota je nešto što je Andrić cijenio u estetskom smislu kao nešto najvrijednije. Ljepota je za Andrića most, to nije samo estetski lijepo umjetnično djelo. Most koji je i osnovni simbol Andrićevog djela služi tome da povezuje ljude i to je suština.
Kako kaže, u književnosti je najljepše što poslednja riječ nikada nije rečena i to je nada studentima da će imati šta novo da kažu o Andriću.
– O Andriću mi mislimo kao o klasičnom piscu. U ovoj knjizi sam pokušala da dokažem da je Andrić avangradni pisac objašnjavajući to time da je Andrićev životni program poricao iz te avangradne misli da će umjetnost promjeniti svijet, kazala je Raičević.
Dani knjige su uvjek praznik za sve ljude koji vole književnost, dodala je Raičević.
– Ovaj naslov Trg od knjige mi se posebno dopada zato što ovaj predlog „od“ upućuje na nešto što bi ličilo na plemstvo. Ljudi koji čitaju ne moraju biti bogati u materijalnom smislu, ali imaju to što nije nasledno već plemstvo duha. Čitajući knjige selimo se u drugi svijet, premošćavamo i prostor i vrijeme i doživljavamo univerzalno ljudsko iskustvo, kazala je Raičević.
Večeras će na Trgu od knjige biti promovisana knjiga „Omama“, autora Slobodana Vladušića. Govoriće prof. dr Goran Radonjić i autor. U drugom dijelu programa biće upriličena promocija knjige „Dok tonemo u mrak“ Gojka Božovića, a uz autora će govoriti Katarina Jablanović, NB „Stefan Prvovenčani“ Kraljevo.
Početak programa je u 21:00 sat na Trgu Belavista.
