U Opštini Herceg Novi održana je višečasovna javna rasprava povodom Elaborata o procjeni uticaja bazne stanice na životnu sredinu, čija je gradnja planirana na Sušćepanu. Mještani ovog i okolnih sela su ukazali da je objekat opasan po zdravlje i živote stanovnika ovog kraja i očekuju da će nadležni usvojiti njihove zahtjeve, jer u izlaganju predstavnika Telekoma, nisu dobili uvjerljive odgovore na brojna pitanja, dok obrađivač tvrdi da se objekat ne nalazi u nedozvoljenoj zoni zračenja. Zaključeno je da će petočlana Komisija dati konačan stav na osnovu provjere elaborata.
Najviše primjedbi odnosilo se na blizinu bazne stanice, koja bi trebalo da bude, kako mještani kažu, na udaljenosti od najmanje 150 metara od prve kuće, a ona se prema Elaboratu nalazi na udaljenosti od 38 metara.
Prema riječima predsjednice Mjesne zajednice Ratiševina-Sušćepan-Trebesin, Zorice Mijajlović veliki broj njih je prisustvovao i Zboru građana koji je održan prošle sedmice.
– Na današnjoj raspravi bili su aktivni svi mještani. Nismo dobili konkretne odgovore, na pitanja o zračenju, a stalno su potencirali da poslije 37. metra, koliko su prve kuće udaljene od lokacije na kojoj planiraju izgradnju bazne stanice, nema nikakve opasnosti. Nisu nas uvjerili i to je ostalo nedorečno. Suština je da dobijemo pravi odgovor koliko utiče na zdravlje mještana sela Sušćepan. Zabrinuti smo za živote i zdravlje svih nas. Svi želimo da imamo brz internet, nismo protiv izgradnje bazne stanice ali da ne bude u blizini kuća. U Opštini postoje lokacije koje su na dovoljnoj udaljenosti od naseljenog mjesta, gdje život i zdravlje mještana neće biti ugroženo, ukazala je Mijajlović.
U narednom periodu će odlučivati petočlana komisija. Nadamo se da će biti u našu korist, očekuje Mijajlović.
Aleksandar Duborija, član tima obrađivača, je kazao da je Elaborat u svemu urađen prema pozitivnim normama i propisima koji definišu nedozvoljeno elektromagnetno polje.
-U elaboratu je proračunata dimenzija granica nedozvoljenog zračenja i pokazao je da se ni jedan objekat ne nalazi u zoni nedozvoljenog zračenja. Tako da je sa tog stanovišta procjena validna, kazao je Duborija
Bazna stanica je neophodnost sadašnjeg ljudskog razvoja ocijenio je on i dodao da ih ima u svakoj gradskoj sredini, u predgrađima, brdima i one služe za prenos radio komunikacionog signala.
-Bazne stanice imaju opseg nedozvoljenog zračenja, a kada se izađe iz tih nedozvoljenih granica, njen uticaj, sa sadašnjom stručnom i naučnom podlogom je manji nego zračenje od mobilnog telefona koji držimo kod nas. Ja pričam o nejonizujućem zračenju a što se tiče jonizujućeg zračenja ono je vezano za radioaktivne elemente i nešto drugo, objasnio je Duborija.
Zoran Sladović, na čijoj zemlji je planirana izgradnja bazne stanice, kazao je da nije u pitanju 5 G bazna stanica, već 4 G.
-Predstvnici Telekoma su nas kontaktirali prije godinu, tražeći adekvatnu lokaciju za postavljanje bazne stanice, koja bi trebalo da pospješi signal korisnicima na području Igala. Usaglasnili smo se oko pozicije, koja je njima bila adekvatna i uputili su nas u dalju proceduru, traženje saglasnosti za lokaciju od Opštine. Kao i svaki projekat on ima svoje faze, a jedna je izrada elaborata i prihvatanje Elaborata od strane Sekretarijata za ekologiju i energetsku efikasnost, kazao je Sladović.
Ova rasprava je organizovana zbog primjedbi i sugestija, koje građani imaju na elaborat.
-Ne prejudiciramo. Elaborat može biti odbačen, odnosno, ne prihvaćen. U tom slučaju će se ići na izradu drugog elaborata. Uvažiće se primjedbe i sugestije. Mi kao stranka smo htjeli da budemo sigurni da neće utacati na zdravlje stanovnika, jer nalazi se i u neposrednoj blizini naše kuće. Ako se ukaže da imam nekakvih opasnosti po zdravlje, Sekretarijat će to odbiti, naveo je Sladović.
Danijel Đorđević, mještanin Sušćepana koji živi u blizini lokacije na kojoj je planirana izgradnja bazne stanice, kaže da su došli sa nekim pitanjima:
-Ja sam imao najviše pitanja isključivo iz elaborata njihovoga, ali nismo dobili kvalitetni odgovor i to je jedna mala zamjerka. Napominjali su da su to neke tehničke greške, ali je puno pitanja i izgleda da elaborat ima puno grešaka. Predložili su da neka komisija detaljno pregleda elaborat i ocijeniti ispravnost samog elaborata i ako bude nekih grešaka, da će ići sljedeći neki elaborat. Mi mještani, većina mještana nismo protiv gradnje, nego smo protiv blizine samog objekta naseljenom mjestu. Ako postoji mogućnost da se to malo odalji to bi bilo idealno za sve nas. Mi se nadamo da će iz naše opštine kvalifikovana komisija to detaljno da pročitati i analizirati i eto, čekamo i neke nove podatke i nove odgovore, očekuje Đorđević.
Menadžer Opštine Herceg Novi Dušan Vukić, koji istupio u ime Sekretarijata za ekologiju i energetsku efikasnost, je kazao da je po prijemu zahtjeva za izgradnju bazne stanice na Sušćepanu, Sekretarijat imao dvije opcije.
– Pošto se taj projekat baznih stanica nalazi u drugoj kategoriji po uredbi o objektima da li treba da se radi elaborat o uticaju na životnu sredinu ili ne treba. Znači, mi smo mogli kao Sekretarijat da odlučimo i da nije potrebna izrada elaborata o uticaju na životnu sredinu, ali s obzirom da ipak na Sušćepanu žive građani i i da se nalazi se u jednom prirodnom okruženju, odlučili smo da je potrebno da se uradi elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu. Mi smo taj elaborat dobili i na osnovu toga smo onda organizovali javnu raspravu koja traje 30 dana, a ovo je glavna rasprava gdje su mogli i građani Sušćepana i ostali zainteresovani da dođu, daju eventualne primjedbe u odnosu na elaborat i postave određena pitanja.
Bilo je dosta interesovanja, došlo jer dosta građana Sušćepana, imali smo sigurno preko 20 pitanja konkretno vezanih za taj elaborat. Bilo je dosta i nedoumica, mi smo sva ta pitanja evidentirali, napravljen je zapisnik, snimana je rasprava i sljedeći korak je da Sekretarijat sabere sva ta pitanja i da ih uputio komisiji za procjenu uticaja na životnu sredinu. Komisiju je, takođe, osnovao Sekretarijat, ona se sastoji od pet članova, tu su ljudi od struke van lokalne samouprave, što propisuje i zakon, znači komisija se sastavlja od ljudi iz sekretarijata i dio ljudi koji su iz stručne javnosti.
Komisija će dobiti sva pitanja građana sa javne rasprave, zadatak da sabere ta pitanja, i ona relevantna da uputi izrađivaču elaborata, da ih uputi njima da vide da li mogu eventualno da otklone neke nedoumice, ili ako su neka pitanja sporna da li može da promijeni dio u elaboratu, koji se odnosi na ta pitanja. Nakon toga obrađivač elaborata vraća elaborat ponovo komisiji u smislu da mora da otkloni ta određena pitanja koja su građani postavili, a za koje komisija smatra da su relevantna. Po prijemu elaborata u kojem su neka pitanja sagledali i otklonili, komisija ponovo gleda eleborat i odlučuje da li je to sad u redu. Ako nije u redu opet može, opet može da dostavi neka sporna pitanja vezano za elaborat i tako može dva puta da se desi da komisija elaborat vraća obrađivaču elaborata. Poslije toga komisija donosi završnu odluku, da li smatra da je elaborat u redu i da li treba dati pozitivno mišljenje ili ne, potvrdio je Vukić.
Osim komisije završnu riječ daje Sekretarijat za ekologiju i energetsku efikasnost koji će dati konačno rješenje, da je prošao elaborat ili će ga vratiti, ustvari smatrati da nije zadovoljio potrebne uslove, što se tiče uticaja na životnu sredinu, prije svega, uticaja na čovjeka.
