ĐURAŠKOVIĆ: REGIONALNI VODOVOD DOPRINOS SEZONI DA PREMAŠI OČEKIVANJA

– Regionalni vodovod preduzeo je sve neophodne mjere i aktivnosti da obezbjedi kontinuirano vodosnabdijevanje opština Crnogorskog primorja visokokvalitetnom vodom za piće,u dovoljnim količinama, te time dao svoj doprinos da ova ljetnja sezona ispuni, pa čak i premaši očekivanja, izjavio je izvršni direktor DOO „Regionalni vodovod Crnogorsko primorje“ Josip Đurašković za Glasnik Privredne komore CG povodom  11 godina od izgradnje sistema regionalnog vodovoda sa izvorišta Bolje sestre.

O poslovnim rezultatima, koji je Regionalni vodovod postigao u periodu od jula, kada je došao na čelo ovog preduzeća, do septembra 2021. godine:

–  Shodno višegodišnjoj praksi izuzetno profesionalnog tima u tehničkom sektoru  i ove godine su sprovedene sve aktivnosti na pripremi RVS za održiv i siguran rad u toku ljetnje turističke sezone…Postizanje pogonske spremnosti za maksimalni režim rada, takođe, obezbjeđuje 100% pogonsku rezervu za isporuku maksimalne količine vode…Ova ljetnja turistička sezona je bila posebno izazovna po više osnova, uzevši u obzir prošlogodišnje katastrofalne rezultate uslijed globalne pandemije i odluke da se Crna Gora zatvori za turiste. Opštine su imale zahtjeve za isporukom dodatnih količina vode u odnosu na ugovorene količine i Regionalni vodovod je uspio da odgovori svim zahtjevima. Ukupno je svim opštinama do kraja avgusta  isporučeno 6 miliona kubika vode, što je na nivou potrošnje iz 2019. godine, odnosno 20 odsto više u odnosu na 2020. godinu. U špicu sezone  primorske opštine su uzimale veće količine vode od ugovorenih, a sa potrošnjom je prednjačila opština Budva, i do kraja avgusta je povukao dva miliona kubika vode od Regionalnog vodovoda. Glavna sezona jeste uspješno završena za Regionalni vodovod, ali se nadamo i dobroj post sezoni, tako da ćemo konačne rezultate moći da sumiramo tek krajem oktobra, saopštio je Đurašković.

USKORO SPAJANJE I OPŠTINE HERCEG NOVI  NA RV

– Završetak radova na projektu spajanja opštine Herceg Novi na regionalni vodovodni sistem, kao jedine preostale opštine na Crnogorskom primorju koja još uvijek nije direktno priključena na sistem Regionalnog vodovoda, nakon gotovo godinu kašnjenja, je konačno izvjestan i očekujem da će se realizovati do kraja 2021. godine, zapravo, slobodno mogu reći i prije kraja godine. 

Radovi su podrazumijevali izgradnju 3,2 km novog cjevovoda i optičke infrastrukture na teritoriji opštine Tivat, čime će se na sistem povezati ranije izgrađeni dio Regionalnog vodovoda iz ‘80-tih godina prošlog vijeka (oko 9 km cjevovoda na području opštine Herceg Novi, rezervoar „Zelenika“, kao i podvodni cjevovod ka poluostrvu Luštica). Završetak projekta je bio predviđen za kraj 2020. godine, međutim, došlo je do zastoja i ovaj projekat sam zatekao nakon što sam preuzeo dužnost, u fazi koja je bila, s tačke gledišta Regionalnog vodovoda, prilično apsurdna. Spor koji je nastao na relaciji Regionalni vodovod – „Primorje“ AD Tivat -Uprava za katastar i državnu imovinu PJ Tivat, a u vezi sa naknadom za nepotpunu eksproprijaciju zemljišta u vlasništvu „Primorja“ preko koga, u dužini od 35 m, prolazi trasa regionalnog vodovoda na dionici PK Podkuk – Jadranska magistrala – Opatovo,je u velikoj mjeri bio uzrokovan tvrdim i nepopustljivim stavom po ovom pitanju koji je zastupala prethodna uprava Regionalnog vodovoda u međusobnim kontaktima sa vlasnikom predmetnog zemljišta. Radovi na projektu vrijednom gotovo 2 miliona eura su stali zbog naknade od 3.500 eura i 35 metara dužnih zemljišta. Nakon što smo održali sastanak sa vlasnikom predmetne parcele, gdje smo obostrano konstatovali težnju obje strane da se, u obostranom interesu i želji da se ne ugrozi javni interes, dođe do zajedničkog rješenja u ovom višemjesečnom sporu, uspješno smo potpisali Sporazum po kojem je spor okončan i Regionalnom vodovodu je omogućen nesmetan pristup predmetnoj parceli, a za uzvrat je Regionalni vodovod isplatio vlasniku pravičnu novčanu naknadu za nepotpunu eksproprijaciju u iznosu od 3.554 eura. Time su se konačno stekli svi uslovi za nesmetani nastavak i završetak obustavljenih radova na projektu povezivanja Herceg Novog i završetka prve faze izgradnje RVS, što, kao što sam rekao, očekujem prije kraja 2021. godine.

Vjerujem da ćemo već naredne godine uspostaviti saradnju sa opštinom Herceg Novi kakvu imamo i sa ostalim opštinama na Primorju, te da ćemo stanovnicima i gostima ove opštine obezbijediti podršku iz RVS, kako se ne bi suočavali sa nestašicom vode i restrikcijama tokom špica turističke sezone i ogromnog priliva turista, kao što je bio slučaj tokom ove ljetnje sezone, očekuje Đurašković.

 On podsjeća da je okončan  poslije dužeg vremena tenderski postupak za izgradnju drugog cjevovoda Regionalnog vodovodaod Budve do Tivta, čime počinje  druga faza izgradnje RVS.

-Potrebe za vodom opština Kotor, Tivat i Herceg Novi se u poslednjih 10 godina u kontinuitetu povećavaju uslijed ubrzanog razvoja prestižnih turističkih projekata na ovom dijelu Primorja, tako da je neophodno da Regionalni vodovod obezbijedi neophodne preduslove i infrastrukturu kako bi odgovorio ovim zahtjevima i pružio neophodnu podršku ovom razvojnom trendu. Predmetnim cjevovodom će se postojeći kapacitet RVS na dionici Budva – Herceg Novi podići sa sada raspoloživih 330 l/s na 750 l/s. U tom cilju jeostvarena saradnja sa Upravom za saobraćaj, koja na istoj dionici realizuje izgradnju bulevara. Istovremenom izgradnjom ova dva infrastrukturna projekta u dužini od oko 16 km, će se ostvariti procijenjena ušteda od oko 3 miliona eura javnih sredstava, objašnjava Đurašković. 

UGROŽENOST VODOIZVORIŠTA BOLJE SESTRE

-Ugroženost vodoizvorišta Bolje Sestre dovodi u pitanje održivost regionalnog vodovodnog sistema, realizaciju svih započetih i novih razvojnih projekata i predstavlja ozbiljnu prijetnju daljem razvoju turizma   koja može nastati usljed kumulativnog uticaja više faktora, može se mjeriti milijardama eura. Najveći izazov sa kojim se suočavamo je nekontrolisana i nelegalna eksploatacija šljunka u koritu rijeke Morače koja u kontinuitetu traje decenijama. Naša je obaveza i imperativ da preduzmemo sve mjere i upotrebimo sva raspoloživa zakonska sredstva, kao i da aktivno uključimo sve relevantne organe, donosioce odluka u rješavanje ovih izazova, kako bi obezbijedili adekvatnu zaštitu i održivo vodosnabdijevanje Crnogorskog primorja, kazao je Đurašković.

– Jedna od strateških aktivnosti na poboljšanju vodosnabdijevanja Crnogorskog primorja bila je izgradnja regionalnog vodovodnog sistema, na izvorištu Bolje Sestre koje se nalazi u basenu Malog blata, u šta je Crna Gora uložila oko 107 miliona eura. Prema prvim mjerenjima i podacima iz 2005. godine, izdašnost izvorišta Bolje Sestre je bila preko 2600 litara u sekundi. Tokom posljednje decenije se bilježi eksponencijalni pad, preciznije od 2010. godine, a najveći u periodu od 2016. godine do septembra 2020. godine, kada je istog mjeseca izdašnost došla na svega 350 litara u sekundi. Ovako drastičan pad izdašnosti samog izvora je rezultat uticaja više faktora, u najvećem dijelu su uticaji antropogenog karaktera, dok se jedan manji dio može pripisati i klimatskim promjenama.

Nekontrolisanom i nelegalnom eksploatacijom šljunka iz korita rijeke Morače, ali i pod plaštom dodijeljenih koncesija za regulaciju riječnog korita, načinjena je nesaglediva šteta ovoj rijeci, koje dijelom ulazi u II zaštitnu zonu vodoizvorišta Bolje Sestre. Nivo korita Morače je na ovaj način spušten za 5-7 metara, što dovodi do vještačkog spuštanja nivoa podzemnih voda, i u krajnjem se odražava na smanjenu izdašnost okolnih izvora, uključujući i Bolje Sestre.

Takođe, u okviru bespovratnih sredstava koja je za potrebe Regionalnog vodovoda obezbijedila Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD), realizuje se više projekata, od kojih je jedan i izrada strateškog dokumenta, Plana upravljanja vodnim resursima, koji za potrebe Regionalnog vodovoda izrađuje konzorcijum „Energoprojekt hidroinženjering – Inspirijum“ iz Republike Srbije.

Osnovni cilj izrade Plana upravljanja vodnim resursima RVS je bila detaljna ocjena stanja izvorišta Bolje Sestre, sa posebnim akcentom na procjenu uzroka uočenog trenda pada izdašnosti izvorišta. Dodatno, sprovedena je i analiza trenutnog stanja RVS, procjena potreba za vodom na Crnogorskom primorju za narednih 25 godina, te potreba za dodatnim razvojnim aktivnostima.

Regionalni vodovod je za najveći dio predmetnih istraživanja obezbijedio sredstva finansiranja kroz IPA INTERREG  IT-AL-CG projekat i predmetna istraživanja su u toku.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here