Iako je Crna Gora od 1. jula na zelenoj listi EU, crnogorski državljani ne mogu bez ograničenja da uđu u zemlje Evrope.
Voditelj Službe za graničnu kontrolu Policijske uprave dubrovačko-neretvanske, Antun Ljubić, za Radio televiziju Herceg Novi naveo je pod kojim uslovima možemo da uđemo u Hrvatsku.
-Državljani Crne Gore, ujedno i sve osobe koje borave u Crnoj Gori, za ulazak u Republiku Hrvatsku iz Crne Gore trebaju ili PCR test koji nije stariji od 72 sata, ili brzi antigenski test koji nije stariji od 48 sati, ili potvrdu o vakcinisanju, odnosno primljenoj drugoj dozi vakcine nakon koje mora proteći 14 dana, odnosno prvoj dozi ukoliko se radi o vakcini „Johnson&Johnson“. Takođe osobama koje su preboljele infekciju kovid i imaju pozitivan test na kovid, 11 dana poslije toga se računa da 180 dana imaju pravo ulaska u Republiku Hrvatsku. Isto tako osobama koje su preboljele kovid, ukoliko se u roku od tih šest mjeseci vakcinišu jednom dozom, omogućava se ulazak u Republiku Hrvatsku dodatnih 210 dana.
Ljubić pojašnjava je riječ o preporukama koje se odnose na takozvane „treće zemlje“, među koje spada i Crna Gora.
-Vijeće Evrope je 1. juna donijelo izmjenu preporuke o privremenom ograničenju neobaveznih putovanja, čiji je sastavni dio i prilog 1 na kojem se nalazi popis država iz kojih se može ulaziti u Republiku Hrvatsku bez dodatnih uslova, odnosno potrebno je da samo zadovoljavaju ranije navedene epidemiološke uslove. Na toj listi se nalaze i Crna Gora, Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija, Srbija i Kosovo, znači sve obližnje zemlje koje još uvijek spadaju u „treće zemlje“.
Kako se bliži špic sezone veće su i gužve na graničnom prelazu Karasovići, ali je frekvencija vozila ipak znatno manja u odnosu na 2019. godinu.
-Gledajući poslednji vikend 6. mjeseca imali smo ukupno na prelazima Karasovići i Vitaljina, drugom prelazu prema Crnoj Gori, ukupno 13 000 prelazaka, od čega je bilo 7 000 izlazaka iz Republike Hrvatske. U istom razdoblju 2019. godine bilo je 36 000 tako da su još uvijek to brojke koje su znatno manje. Prvog vikenda 7. mjeseca imamo povećanje; ukupno 20 000 prelazaka, međutim i dalje ih je više na izlazu iz Republike Hrvatske, što je bila tendencija i 2019. Imamo veliki broj putnika koji tranzitiraju preko ovog graničnog prelaza, ujedno i preko Crne Gore, za Kosovo, Albaniju i Sjevernu Makedoniju, a koji će se kasnije tokom 8. mjeseca vraćati, tako da je još uvijek veći izlazak iz Republike Hrvatske. Na graničnom prelazu Vitaljina uopšte nemamo gužve. Recimo, 6. mjeseca imali smo otprilike 12 000 prelazaka na ovom graničnom prelazu, dok ih je bilo 1 000 na Vitaljini. Prvog vikenda 7. mjeseca imamo 18 000 prelazaka preko ovog graničnog prelaza, a 2 000 na Vitaljini, znači nekih 10 % u odnosu na Karasoviće, naveo je Ljubić.
Interesovalo nas je kako funkcioniše prevoz putnika do aerodroma Čilipi, i zbog čega naši taksisti i autoprevoznici ne mogu da prevoze putnike iz Hrvatske u Crnu Goru.
-Tokom cijele ove vanredne situacije sa infekcijom kovid putničko osoblje je bilo izuzeto od posebnih režima, samim tim i osobe koje se bave prevozom putnika u trenutku kada obavljaju tu svoju djelatnost spadaju u izuzetak. Tako i državljani Crne Gore ukoliko prevoze putnike prema aerodromu mogu prolaziti u dijelu svoje djelatnosti do aerodroma i vratiti se nazad bez posebnih uslova. Tako je bilo i ranije, ta situacija se nije mijenjala poslednjim odlukama u odnosu na ovu turističku sezonu. Situacija sa taksi prevozom nema uske povezanosti sa pandemijom; ona je usko vezana za regulativu, odnosno propise u Republici Hrvatskoj za prevoz osoba u odnosu na državljane „trećih zemalja“. To se reguliše na način da osoba može koristiti taksi iz Crne Gore da bi nekoga dovela do aerodroma, međutim tim zakonom nije omogućeno da se obavlja taksi usluga iz Republike Hrvatske prema negdje drugo, ali tako je bilo i prije ove situacije sa kovidom.
Voditelj Službe za graničnu kontrolu Policijske uprave dubrovačko-neretvanske, Antun Ljubić zadovoljan je saradnjom na svim nivoima.
-Sa graničnom policijom Crne Gore imamo stvarno dobru suradnju. Ona se bazira na dnevnoj komunikaciji, budući da smo naslonjeni jedni na druge, jer sve osobe koje prelaze sa jedne granice moraju doći i na drugu. Kao što vam je poznato kriminal nema granice, tako da je naša saradnja i upućenost jednih na druge neizbježna. Saradnja postoji, kako na lokalnm nivou u odnosu na sama nadležna tijela koja obavljaju graničnu kontrolu, tako na regionalnom i na nacionalnom nivou, i u pravilu se sve to usklađuje na dobrobit sigurnosti, poručio je Ljubić.
