U organizaciji Srpskog kulturnog društva „Prosvjeta“ sinoć je u porti manastira Savina održana Svetouspenska duhovna akademija koju je obilježila besjeda episkopa Buenosajreskog i južnocentralnoameričkog Kirila i svečano slovo „Simbolika uspenja“ dr Dušana Krcunovića. Akademija je ujedno i završni program Osmog Trga od ćirilice.
Duhovnoj akademiji su prisustvovali predsjednik Opštine Stevan Katić sa saradnicima, konzul republike Srbije u Herceg Novom Zoran Dojčinović i hercegnovski efendija Husein Hodžić. Nakon pozdravne riječi predsjednice SPKD „Prosvjeta“ Herceg Novi Olivere Doklestić, vladika Kirilo je u besjedi naglasio da je narod Boke na Savini dobio najveći dar, a to je djeva Marija i divan hram na najljepšem dijelu Crne Gore, gdje je po Božjoj promisli sazidan.
Manastir Savina u sebi nosi vjeru i tradiciju jer je posvećen Bogorodici i njenom uspenju, kazao je vladika Kirilo, govoreći o životu svete Bogorodice.
-Podvig Bogorice je veliki i značajan, a ja koji dolazim iz zapadnog svijeta gdje je vrlo živa polemika o ženskim pravima, mogu da kažem da se po prirodi ne može tražiti potpuno izjednačavanje prava, jer žene koje su zagovornice prava o izjednačavanju, zaboravljaju glavni zadatak žene, a to je materinstvo i donošenje novog života na svijet. Ovo nije osuđivanje, već dokaz da put žene ide u drugom smjeru. Ovo nije favorizovanje muškog roda već poklanjanje carici neba i zemlje. Kad ovo govorim mislim na put vrline, jer Sveta Bogorodica je u pogledu materinstva postigla svoju visinu, naglasio je episkop.
Srpska pravoslavna crkva taj naziv nosi zato što su Srbi najbrojniji narod. Ona je u svom čokotu naslonjena na Hristov čokot.
– To je plodonosna Savina i Simonova grana koja sadrži sve nacionalnosti i narode i nalazi se na svim kontinentima. A onima koji žele razdor u istom narodu, poručio bih da ne siju razdor, nastavio je episkop.
On je dodao da mitroplit Joanikije nije projekcija ničije politike, jer je on svoj na svome i došao je na presto Svetog Petra, Petra Drugog i svih mitroplita do danas.
-Ljudi su se kroz istoriju borili protiv Boga i crkve, i treba da shvatimo da smo narod Božiji i da je crkva Božija ta koja nastavlja da živi kroz vijekove, zaključio je episkop Kirilo.
U svom svečanom slovu „Simbolika Uspenja“ dr Dušan Krcunović je naglasio da pravoslavna duhovnost baštini marijansku civilizaciju u kojoj, uz Hrista, Bogorodica zauzima centralno mjesto. Jedan od najupečatljivijih događaja u „Gorskom vijencu“ odigrao se na Malu Gospojinu na Cetinju.
-O samom značaju praznika Uspenja, ili Velike Gospojine, kojim se obilježava kraj zemaljskog života Bogorodice, govori to što se ova svetkovina označava i kao „Ljetnji Vaskrs“. Atmosfera tihe radosti koja obavija liturgijsko proslavljanje ovog praznika, jedini je primjeren način da se pristupi velikoj tajni Uspenja. Prebogata simbolika koja je vezana za Uspenje, jedini je način da se izrazi tajna ovog velikog praznika. Od tonaliteta doživljaja uspenjske tajne i od razumijevanja njegove simbolike, zavisi naše razumijevanje veličanstvene uloge Bogorodice u istoriji, od kojeg zavisi i naše samorazumijevanje, kazao je Krcunović.
U vremenu u kome neprekidno slušamo tirade o ljudskim pravima i slobodama, o emancipaciji i dostojanstvu, o ubrzanom razvoju i progresu, važno je tragati za vrijednosnom orijentacijom i osloncem u savremenom svijetu koji je širom otvorio vrata nihilizmu, i to u ime jednog izvitoperenog shvatanja slobode koje u sebi krije potencijal za destrukciju, kazao je Krcunović.
On je citirao bogoslova A. Šmemana koji je uočio da savremeni svijet vjeruje u dva polarno suprotstavljena shvatanja čovjeka.
-S jedne strane su nauke koje potenciraju čovjekovu uslovljenost, zavisnost i ograničenost prirodom i njenim zakonima. Time savremene nauke dovode u pitanje čovjekovu slobodu i sposobnost samoodređenja, ali istovremeno podstiču vjeru u svemoć tehnologije. S druge strane, živimo u jednoj čovjekocentričnoj kulturi koja je zasnovana na uzdizanju i apsolutizovanju čovjekovih sloboda i prava, uz istovremeno odbacivanje moralnih i duhovnih vrijednosti u kojima se iskazuju aspekti dostojanstva čovjekove bogolikosti.
Pravoslavni odgovor na apsurdni sukob između čovjekove uslovljenosti prirodom i čovjekovih zahtjeva za slobodom sadržan je u simbolici Uspenja.
– Prema riječima bogoslova Kalistosa Vera, Bogorodica je „vrhunski primjer sinergije ili saradnje između božanske svrhe i ljudske slobode“, rekao je Krcunović i pojasnio da je za razliku od savremenog egocentričnog i individualističkog shvatanja slobode, marijanska ideja slobode sinergijska, sadejstvena. Sloboda je relativan pojam i podrazumijeva sposobnost susreta i odgovornosti za drugog, samoodricanje, saosjećajnost, brigu i žrtvu za drugog kao temeljima na kojima počivaju čovječnost i ljudska zajednica. Uspenje kao kulminacija Bogorodičinog zemaljskog života i prelaz u vječni život simbolizuje istinski smisao čovjekovog napretka, zaključio je Krcunović.
Prisutne je pozdravio i iguman manastira Savina, a zatim je održan kulturno umjetnički program u kojem su učestvovali hercegnovski crkveni horovi i recitatori, nakon čega je odžana 15. zavjetna kruševička večera.