Nakon dugog zimskog perioda, smanjene fizičke aktivnosti i teške hrane koja se konzumira u tom periodu, javljaju se simptomi proljećnog umora. Često se simptomi sezonske alergije preklapaju sa sindromom proljećnog umora, kazala je gostujući u emisiji Novsko jutro, dr Marija Stanišić, specijalista porodične medicine:
-Za očekivati je da se u proljećnim mjesecima osjećamo bolje. Međutim, naše ambulante, sve više posjećuju pacijenti, koji kažu da se osjećaju loše, nevezano za kovid epidemiju, koja jenjava. Proljećni umor je poznat u medicini. Svakako, nije bolest ali jeste skup različitih fizičkih i psihičnih simptoma i fenomena. Organizam se budi, cirkadijalni ritam se mijenja. Dominantni uzročnici takvih simptoma, koje ljudi osjećaju, jesu hormonske promjene u organizmu, predominaciju melatonina, koji je preovlađivao u zimskim mjesecima, preuzima serotonin, hormon koji se budi sa sunčanim danima i sa boravkom na otvorenom. I dok se ne uspostavi taj balans, mnogi osjećaju simptome, koji se manifestuju, najčešće, kao glavobolja, vrtoglavnica, mučnina, umor, neraspoloženje, razdražljivost, pospanost…
Poruka građanima je da ne idu odmah zbog tih sindroma u Dom zdravlja.
Nauka govori da se nakon dvije nedelje ta simptomatologija povlači, zato što organizam postaje adaptibilan na nove temperaturne uslove, na nove ambijente u prirodi i tako sa većom energijom nastaljamo svakodnevni ritam, objašnjava dr Stanišić.
Ona kaže da nikada nije prihvatila tokom epidemije, izraz „nova normalnost“. Normalnost je uvijek, kao što je i dobro, uvijek isto. Sunce je prirodan antidepresiv, naša mediteranska klima je nešto što je, zaista, dar geografskog položaja. Treba se postepeno prilagođavati, osluškivati svoj organizam:
– Ne volim da nazivam suplemente,odnosno, dodatke ishrane – hranom. Prvo što trebamo popraviti je ishrana, uzimati svježe voće i povrće, čak do tri litre vode dnevno, zato što je 70 odsto vode, sastav našeg organizma. Voda poboljšava cirkulaciju limfe, poboljšava rad bubrega, jetre, mozga, koncentraciju…
Preporuka je izbjegavati hranu koja nije dobra energija, koja je brzopotrošiva. Sokovi su tečni šećer, tako da je uvijek bolje uzimati suvo voće ili voće samo sa korom, jer je to šećer koji ide u kvalitetnu i dobru energiju, navela je dr Stanišić.
Preporučuje konzumaciju dosta ribe, maslinovog ulja, salate, povrća. Hranu treba što manje termički obrađivati, jer samo sa takvim tretiranjem pripreme hrane, dobijate ono što je blagotvorno za organizam i što pomaže da se prevaziđe proljećni umor.
– Nije dovoljno ako kupite najskuplje vitamine u apotekama, ne zove se hrana nego dodatak. Ako se hranimo iz pekare, jedemo brzu hranu, roštilj, slatkiše, uopšte, rafinisanu hranu, a uzimate suplemente, niste mnogo doprinijeli svom organizmu. Možda čak mu nanijeli i veću štetu. Naši preci se nisu hranili tabletama, uspoređuje dr Stanišić tradicionalni sa savremnim načinom života.
U prilog tome da je sezona šparoga, koje su izvor dobre energije u ishrani.
-Šparoge su izuzetan izvor antioksidanasa, vitamina i svega što je dar organizmu u ovim proljećnim danima. Posebno je važno kada se pođe u potragu za šparogama u prirodi, što daje dodatnu korist. I samo pola sata dnevno boravka u prirodi je dragocjeno za zdravlje, poručuje ona.
Dr Marija Stanišić ističe da su hodanje, ishrana, voda, dobro raspoloženje, pozitivne misli osnovne pretpostavke zdravom načinu života i preventiva bolesti.
– Simptomi proljećnog umora su posljednjih dana razlog da građani, što više posjećuju izabrane doktore u Domu zdravlja, a ne treba tako. Možda je nakon dvije godine i posljedica epidemije, ljudi previše osluškuju sebe, da često uzimaju za ozbiljno glavobolju, curenje nosa i uglavnom druge simptome proljećnog umora, smatra dr Stanišić.
Simptomi alergije se preklapaju sa sindromom proljećnog umora:
– Takođe, kod ljudi koji imaju sezonske alergije, poznatije kao alergijski rinitis, prisutni su pad koncentracije, pospanost, bezvoljnost, glavobolja, svrab nosa, očiju…Često su to preklapajući simptomi, ali bi trebalo sačekati. Ljudi sezonske alergije prepoznaju svake godine u istom periodu, pogotovo u aprilu i maju, s obzirom na sezonu različitog bilja. Ti simptomi kod nekih ljudi su izraženijeg intenziteta, na proljeće je polen drveća, potom polen trava,te amborzije,koja se javlja krajem ljeta. Od marta do jeseni su sa alergijskim simptomima. Kroz simptomatsko liječenje neophodno je izbjegavati periode dana kada su povećane koncentracije alergena, u ovom slučaju polena. Trebalo bi prilagođavati vrijeme boravka vani, provjetravati stan u večernjim satima, čistiti uređaje za klimatizaciju. U liječenju je važno koristiti intranazalne kortikosteroidne preparate, u obliku spreja ili kapi, antihistaminike, kojih ima više vrsta, isključivo uz savjete svog ljekara, što apriori treba prilagoditi dobi pacijenta. Neki od njih imaju uspavljujuće dejstvo. Uz savjete i terapiju važno je prevaziđi period, koji je aktuelan.
Pored sezonskih imamo i alergijske manifestacije,tokom cijele godine, osobe koje su alergične na prašinu, grinje, životinjske dlake… Alergija znači preosjetiljivost imunog sistema da reaguje na draži, tzv. alergene iz spoljašnje sredine. Kada se poslije par dana, naš organizam u kontaktu sa alergenima iz vazduha senzibiliše ta simptomatologija se kod tih ljudi smanjuje i osjećaju se bolje, vraća im se energija i elan. Kod nekih je prisutan samo proljećni umor, a kod drugih koji imaju alergije, to je preklapajuće, napominje dr Stanišić.
Akutne respiratorne infekcije su najčešći razlog posjete izabranim doktorima.
– Najvažnije je razlikovati alergijsku simptomatologiju od infektivne, mada nekad može da se alergijski rinitis ili rinokonjuktivitis iskomplikuje bakterijskim sinuzitisom. Imamo podatke da je astma tri puta češća kod osoba sa alergijskim rinitisom.
Svi koji imaju astmu u svojoj anamnezi važno da se jave doktoru. Postoje i oni koji još nemaju dijagnozu alergijske astme. Važno je da dođu da obavimo dijagnostičke pretrage.
Spirometrija nije u opisu izabranog doktora, pa upućujemo pacijente specijaliti. Kada se obave testiranja pacijent dobije adekvatnu terapiju. Često je u pozadini astme, preosjetljivost bronhijalne sluznice i kada se desi povećana koncentracija alergena u vazduhu, kao ovih mjeseci, tada se njihove tegobe pojačavaju. Pacijenti znaju nam reći da su imali pumpicu, a i da je ne koriste jer im je bilo dobro.
Poruka je – ne prekidati terapiju!
Ta koncentracija kortikosteroida, potrebnih i korisnih lijekova pomaže pacijentima, koji imaju alergiju i astmu, kaže dr Stanišić, uz obrazloženje da ta količina je mala zato što se lijek aplikuje na poseban način, inhalatorno. Čestice aerosola odlaze, gdje je potrebno, jer su sistemski efekti tih kortikosteorida minorni i nema razloga za brigu.
foto: Ilustracija
