Herceg Novi je od večeras domaćin djelima jednog od najvećih srpskih slikara realizma – Uroša Predića. Izložba “Dakle, Vi ste taj Uroš Predić” u Gradskoj galeriji “Josip Bepo Benković” donosi postavku od 29 slika i crteža, razvrstanih po segmentima, na kojima je predstavljen životni i stvaralački put umjetnika od njegovog rodnog mjesta, preko Pančeva i Beča gdje se školovao, Italije pa do povratka u zavičaj. Uz portrete i crteže po kojima je ikonopisana nekadašnja Njegoševa kapela na Lovćenu, izloženi su i autoportreti, što je ovaj umjetnik, premda portretista, rijetno slikao.
Privilegija je, čast i zadovoljstvo što publika u Herceg Novom ima priliku da pogleda djela izuzetne vrijednosti na kojima je zabilježena i sačuvana istorija jednog naroda, kazao je predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić, otvarajući izložbu.
– Ova zanimljiva postavka nas vodi kroz život i karakter slikara za kojeg važi da nije bio samo čuveni umjetnik, već i veliki čovjekoljubac. Želim da se zahvalim Narodnom muzeju grada Zrenjanina, u nadi da je ova izložba samo jedna u nizu saradnji sa Herceg Novim i našim ustanovama kulture. Zrenjaninski Narodni muzej vidimo kao svoje partnere, sa kojima ćemo nastaviti da širimo saradnju cijeneći činjenicu da ova institucija čuva bogate zbirke i jednu od najvrijednijih umjetničkih kolekcija u Vojvodini, te da je posvećena popularizaciji muzejskih sadržaja. Želim vam da uživate u izložbi djela Uroša Predića, koja, suprotno utisku i predviđanju njihovog skromnog autora, već decenijama „gledaoce zanose i oduševljavaju, ostavljajući u njegovoj duši trajni pečat“, kazao je predsjednik.
Predsjednik Katić je izrazio uvjerenje da je ova izložba prilika i da se prijatelji iz Zrenjanina, grada sa kojim je obnovljena saradnja prije tri godine, dodatno upoznaju sa kulturnim naslijeđem koje čuvaju novski Muzej i Galerija, te da će to biti prvi korak ka nekim novim projektima dvije ustanove, a takve inicijtive imaće podršku Opštine Herceg Novi.
Olivera Skoko, autorka izložbe, sa zadovoljstvom je istakla Predićeve kontakte sa Crnom Gorom koju je posjetio i prije nego što se prihvatio slikanja za Njegoševu kapelu na Lovćenu.
– Naime 1899. godine na poziv kneza Nikole dolazi ovdje radi dogovora u vezi sa živopisanjem nikšićke crkve Sv.Vasilija Ostroškog. Međutim, rok od samo osam mjeseci koji mu je dat, „da prekrije zidove crkve istorijskim freskama“ Predić je smatrao neizvodljivim. No, tad je bar vidio CG i naše primorje, kako je napisao u „Autobiografiji“. Odatle se, kao što mu je to bio običaj, javlja majci, ovog puta iz Kotora, a na putu za Cetinje, 28. juna 1899. godine: „Pre jednog sata stigoh u ovaj skriveni zaliv, koji je sa svih strana opkoljen vissokim brdima. Utisak je takav da ga ne može ništa zbrisati iz pameti onoga koji ga je vidio. Jedva čekam da vam to mogu usmeno ispričati“, kazala je Skoko i podsjetila da je 1920. Sveti arhijerejski sabor i Sveti sinod Srpske pravoslacne crkve, a na predlog mitropolita crnogorsko primorskog Gavrila Dožića donio odluku da se obnovi Njegoševa kapela na Lovćenu koju je srušila Austrougarska u Prvom svjetskom ratu, a vladičini posmrtni ostaci su preneseni u Cetinjski manastir.
-U unutrašnjosti na mramornim pločama naslikane su ikone četvorice svetitelja: Sv. Vasilija Ostroškog, Sv. Petra Cetinjskog, Sv. Stevana Piperskog i Sv. Jovana Vladimira. U apsidi iznad oltara je bio Isus Pantokrator. Potpsinik ovih ikona je Uroš Predić, kazala je Skoko, viša kustoskinja Narodnog muzeja Zrenjanin i istoričarka umjetnosti.
Riječ je o postavci koja je premijerno prikazana 2017. godine u Narodnom muzeju Zrenjanin povodom 160 godina od rođenja velikog slikara, a potom je uspješno gostovala u Beogradu, Kraljevu i Kikindi. Do sada je ovu izložbu vidjelo preko 60.000 posjetilaca, a do sredine avgusta imaće priliku da je, u malo izmjenjenoj varijanti, pogledaju građani i gosti Herceg Novog, zapisala je v.d. direktorica Gradske galerije i muzeja Gordana Krunić čiji je pozdrav prenijela voditeljka Branka Denda.
– Veoma je teško izdvojiti neku od njegovih slika i ne želeći da umanjim značaj nijedne odlučila sam da, pored slika gdje je njegovao nacionalne motive i istorijsku tematiku, spomenem djelo “Siroče na majčinom grobu” koja se nalazi u Narodnom muzeju u Beogradu. Izuzetno vezan za porodicu, a posebno za majku, nakon njene smrti Uroš je napisao dr Milanu Saviću – “Poslije smrti materine, ostao sam bez kompasa, bez glave, bez nade, bez pojma o cilju života i načinu kako se moe dalje živjeti bez matere”. Nadam se da smo večerašnjom izložbom otvorili Kompas i pokazali pravi put kojim umjetnost u Herceg Novom treba da ide, kazala je direktorica Krunić.
Organizator je JU „Gradski muzej Mirko Komnenović i galerija Josip Bepo Benković“ u saradnji sa Narodnim Muzejem Zrenjanin, a uz podršku opštinskog Sekretarijata za kulturu i obrazovanje.
