Knjiga „Blago(š)“ prof. dr Zdravka Krivokapića promovisana je i u Herceg Novom, u Kući nobelovca Iva Andrića. Uz autora, o knjizi su govorili akademik Siniša Jelušić i prof. dr Lidija Tomić.
Tekst knjige pojavio se kao vizija, otkriva Krivokapić, koji je, kako je kazao, imao obavezu da preispita njegov kvalitet.
– Kroz iglene uši provučena je čitava knjiga, dok se napokon nije pojavila i to pod naslovom koji je stvarno dvostruk: i blago i blagoš. Ona ujedinjuje i jednu i drugu komponentu. Ako pogledate, smo ono što je svojevremeno iskazao jedan vrsni teolog: “živimo u periodu bezakonitog zakonja, nemoralne etike i što je najgore, u vremenu nepravedne pravde” – kazao je Krivokapić na promociji.
Podobni su ispred sposobnih, a gori trijumfuju nad boljima, poručio je bivši premijier i kazao da njegovo novo djelo pokušava da vrati sve one iskonske vrijednosti i na pijedestal ponovo postavi vrlinu, kao najveću izvrsnost baziranu na Božijim i ljudskim normama.
Knjiga “Blago(š)” doboko je povezana sa autorom dvojako, na eksplicitnoj i implicitnoj ravni, jer stavovi u tekstu korespondiraju sa stavovima autora, zapaža akademik Jelušić. On je detaljno raščlanio Krivokapićev tekst, sa stručnog aspekta objasnio sve segmente, povlačeći paralele između politike i književnosti.
– Jedan izvrsni intelektualac, profesor filozofije i ugledni političar, Zoran Đinđić voleo je da kaže, a to je ostala i svojevrsna krilatica, da ko hoće moral u politici, neka ide u crkvu. Vrlo karakteristično je da Zdravko Krivokapić, takođe političar i premijer, misli suštinski drugačije. Po njemu moral mora biti u politici. Moral je veoma bitan u politici, a svakodnevno je uočljivo da tog morala uopšte i nema – kazao je Jelušić.
Prof. dr Lidija Tomić navodi da knjiga “Blago(š)” može da se čita kao vijenac pripovjedaka, povezanih i objedinjenih perspektivom pripovijedanja, mjestom radnje i izborom likova, ali i kao knjiga sjećanja i uspomena i lirski kutak duše.
U naslovu knjige, kako je objasnila, postoji igra riječi – blago i blagoš. Oba pojma imaju semantičku nosivost u više priča.
– Motiv blada ima značenje imetka, zlata, bogatstva, ali dominantnije je njegovo metaforičko određenje. Blago je porodična sreća, harmonija, zdrvalje i častan život, djevojačka i muša ljepota, tradicija, ljubav. Izraz “blagoš” je arhaični izraz “od milja” iskazane sreće, prema vrijednostima napretka i berićeta, jednom riječju arhaična uzrečica ili iskaz zadovoljstva ili ispunjenog očekivanja – navela je ona.
Prof. dr Tomić prošla je kroz pripovjetke u knjizi, objašnjavajući poruku svake od njih sa književnog ali i duhovnog aspekta.
U muzičkom dijelu programa nastupili su Novica Zečević na gitari, dok je pjesmu “Boka” izrecitovao autorov unuk Viktor Šimigić.
