Otvaranjem 59. Zimskog salona u galeriji „Josip Bepo Benković“, sinoć je zvanično počela nova izlagačka sezona u Herceg Novom, gradu kulture i umjetnosti. Ova manifestacija je ponovo okupila značajna imena savremene likovne scene Crne Gore i regiona, potvrđujući kontinuitet i značaj koji Hercegnovski zimski salon ima u kulturnom životu grada.
Hercegnovski zimski salon osnovan je 1967.godine, kada se u Herceg Novom snažno oblikovao likovni identitet zahvaljujući Umjetničkoj školi. Salon je nastao kao produžetak te pedagoške i stvaralačke energije. Ta škola je bila prostor formiranja estetske svijesti, mjesto gdje se učilo da umjetnost nije ukras stvarnosti nego njen kritički i stvaralački odgovor.
Na 59. izložbi Zimskog salona predstavila su se 34 umjetnika sa ukupno 44 rada iz Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine, kao i umjetnici sa ovih prostora koji žive i stvaraju u inostranstvu. Publika ima priliku da vidi djela u različitim medijima – od slikarstva, crteža i kolaža, do skulpture, instalacija i digitalne grafike. Zimski salon otvorila je ministarka kulture i medija Tamara Vujović koja je istakla značaj Hercegnovskog zimskog salona za crnogorsku kulturu i regionalnu umjetničku scenu.
– Umjetnici okupljeni na ovogodišnjem salonu polaze od iskustva savremenog čovjeka koji više ne živi u čvrstim centrima nego u mreži prelaza između prostora, jezika, kultura i ličnih sjećanja. Njihovi radovi grade situacije u kojima se identitet iznova ispituje, ne kao zadato stanje nego kao čin, kao svjesna odluka da se bude prisutan, da se oblikuje prostor u kojem stojimo i da se u tom prostoru preuzme odgorovnost za vlastiti izraz. Tema nepripadanja koja obilježava ovu izložbu postavlja jedno od temeljnih pitanja savremenog čovjeka šta znači pripadati? Pripadati ne znači stopiti se sa zadatim, pripadati znači učestvovati u oblikovanju zajedničkog prostora. Hercegnovski zoimski salon već 59. put potvrđuje da je otvoreno polje dijaloga. Između generacija, različitih poetika, iskustava i eksperimenata. U tom prostoru individualni talenat se susreće sa zajednicom, a zajednica dobija priliku da se preispita i obnovi, rekla je ministarka Vujović.
Manifestacija, koja traje punih 59 godina bez prekida, predstavlja rijedak primjer dugovječnosti i dosljednog njegovanja umjetnosti. Direktorica galerije Gordana Krunić podsjetila je da Zimski salon nije samo izložba, već prostor susreta različitih generacija i poetika.
-Hercegnovski zimski salon već gotovo šest decenija njeguje umjetnost i stvara prostor u kojem se susreću afirmisani autori i novi, mladi umjetnici. Naša obaveza je da čuvamo taj kontinuitet, ali i da iz godine u godinu podižemo ljestvicu kvaliteta, kako bismo publici predstavili najznačajnije umjetnike iz Crne Gore i regiona, kazala je Krunić.
Ovogodišnji selektor salona, istoričar umjetnosti David Delibašić, odabrao je temu „nepripadanje“, koja se provlači kroz sve izložene radove i otvara niz savremenih pitanja o identitetu, prostoru, zajednici i slobodi pojedinca. Kako je naveo, riječ je o temi koja je danas posebno aktuelna i otvorena za različita tumačenja.
-Pitanje pripadanja danas više nije stabilna kategorija. U vremenu migracija, globalizacije i hibridnih identiteta, pripadnost postaje proces stalnog preispitivanja. Umjetnici koji izlažu na ovogodišnjem salonu kroz različite medije i lične poetike istražuju taj međuprostor između pripadanja i nepripadanja, gdje se često rađa sloboda i mogućnost stvaranja novih identiteta, istakao je Delibašić.
Žiri, u sastavu Špela Stramšek, kustoskinja Galerije „Novak“ iz Ljubljane i predsjednica žirija, Anita Šimić, magistar slikarstva, i Ivan Gurišić, magistar slikarstva iz Podgorice, imao je zahtjevan zadatak da među brojnim kvalitetnim radovima izdvoji najbolje. Kako je navela Stramšek, odluka nije bila laka, jer je ovogodišnja produkcija pokazala izuzetnu raznolikost i visok nivo umjetničke zrelosti.
-Već sam izbor finalista pokazao je visoku razinu umjetničke produkcije i raznovrsnost autorskih pristupa. Nagrađeni radovi izdvojili su se ne samo snažnim vizuelnim utiskom, već i jasnom konceptualnom logikom, dosljednošću i snažnim mentalnim i perceptivnim efektom, kazala je Stramšek.
Prvu nagradu osvojio Ratko Odalović za sliku „Putnik“, druga nagrada pripala je Marku Petroviću Njegošu za skulpturu „Fosil jezgra“, dok je treća nagrada dodijeljena Lidiji Nikčević za sliku „Tri stabla.
Drugonagrađeni umjetnik Marko Petrović Njegoš istakao je da mu priznanje sa Hercegnovskog zimskog salona predstavlja važan podsticaj za dalji rad.
– Meni je ovo već treća nagrada na ovom salonu i posebno mi je draga, jer svaka nagrada utiče pozitivno na svakog umjednika, ali ovo je jedan kontinuitet, prvu nagradu koju sam dobio kada sam prvi put izlagao na ovom zimskom salonu, nakon akademije, i tada sam dobio pravo izlaganja, i posle toga, posle nekolike godine dobio sam treću nagradu, i ovo sad je druga nagrada, što znači da ipak moje svarolaštvo nekim djelom napreduje i baš Hecegnovski zimski salon mi je pravi pokazatellj da ipak taj moj rad pripada umjednosti, i da idem pravim putem ka napredku i obogaćivanju svojeg umjedničkog djelovanja, rekao je umjetnik.
Hercegnovski zimski salon biće otvoren do kraja marta.
