Zbirka arhivskih dokumenata „Vojvoda i spahija: Draško Popović“, autora Nebojše Draškovića predstavljena je hercegnovskoj publici sinoć u foajeu Dvorane Park.
Nebojša Drašković je u obimnom djelu obuhvatio burno istorijsko razdoblje u kome je živio prvi glavar Katunske nahije i rasvijetlio prilike u ondašnjoj Crnoj Gori. Motivaciju za stvaranje ove zbirke Drašković je pronašao u ljubavi prema snažnoj ličnosti Draška Popovića, kao i u nizu neistina o njegovom porijeklu, koje su objavljene u brojnim tekstovima.
Podsjetivši da je Draško Popović živio u burnim vremenima, kao glavar i knez u dva Morejska rata, publicista Nebojša Rašo je kazao da ova knjiga nije samo o njemu, već da je riječ o maloj istoriji Ozrinića, Katunske nahije, Morejskih ratova i Draškovih nasljednika – Draškovića.
-Da bi upotpunio sliku o dešavanjima na prelomu vjekova, autor je pronašao mnoštvo dokumentacije, ali i narodno predanje i pjesme, dakle sve što se moglo sakupiti. Čitalac će se uvjeriti da je za ovaj rad bilo potrebno uložiti veliki trud i dosta vremena, obići mnoge arhive i pročitati brojne knjige i stvarno se posvetiti ovome djelu. Rezultat je ova obimna knjiga sa obiljem podataka koji će čitaoca uputiti u vrijeme Draška Popovića, ali i šire.
U bici za Novi septembra 1687. Draško Popović je ranjen, a bio je svjedok i učesnik i velike pohare Crne Gore 1714. godine, podsjetio je Rašo na vrijeme u kojem je živio i istakao se slavni vojvoda.
-Bilo je to vrijeme velikih, skoro stalnih sukoba, a mirne godine bile su rijetke. Dokumenta koja je iznio Nebojša Drašković u kojima se pominje Draško Popov(ić) potvrđuju nam da je riječ o znamenitoj ličnosti. Takođe, ona pružaju uvid u istorijski sled događaja ali prikazuje i prilike u kojima je narod Katunske nahije, Crne Gore i Boke kotorske živio i radio, pritisnut između Osmanskog carstva i Mletačke republike i želje za samostalnošću, kazao je Rašo, poručivši da je Nebojša Drašković ovom knjigom podigao spomenik svom pretku i rodonačelniku, Crna Gora je dobila knjigu o znamenitoj ličnosti svoje istorije a Draškovići izuzetno precizan i dragocjen rodoslov sa obiljem podataka.
Urednica književnih programa u JUK „Herceg fest“ Dijana Krivokapić je pročitala kritiku dr Radomira Milovića, koji je istakao da je ovaj istoriografski ali i arheografski rad posebnim čini brojna skupina izvora za istoriju Crne Gore, isčupana iz najprestižnijih evropskih ahiva kojim je autor podastro svoju istorijsku sagu.
-Na volšeban i ne često lagan način Drašković je iz analitičkog istorijskog predstavljanja svojih Ozrinića, koristeći bogatu istorijsku izvornu građu, ali i tradicionalne izvore spoznaje (legend, predanja, epiku), prešao na sintetičku predstavu ličnosti, ali i istorijskih entiteta Crne Gore. Ova Draškovićeva knjiga bi i po ovoj analitičkoj i sintetičkoj povezanosti mogla da posluži za primjer ljudima od struke koji se bave analitikom i sintetikom u brojnim i često obimnim istoriografskim publikacijama, smatra Milović, navodeći da je autor knjigu struktuirao u devet cjelina, zaključivši da je trebalo više godina naučnog truda i samoprijegora da bi Nebojša Drašković iz hiljada arhivarija pronašao i zainteresovanima podario ovo blago koje se odnosi na jedan narod, kraj, ljude i vrijeme… Knjiga „Vojvoda i spahija: Draško Popović“ je svojevrsna saga o jednoj značajnoj ličnosti iz istorije Crne Gore, ali i o istoriji čuvenog plemena Ozrinića, Katunske nahije i pribrežnih joj plemena i krajeva, zapisao je dr Radomir Milović, i sam autor petnaestak knjiga iz oblasti antropogeografije, istorije i onomastike.
U ovom zborniku dokumenata je zabilježena istina o mletačkim, turskim, venecijanskim, ruskim dokumentima, o tom vremenu kao i o tadašnjim događajima, kazao je autor Nebojša Drašković, podsjetivši da je vojvoda Draško poticao iz porodice koja je bila uvijek okrenuta prema Mlečanima.
-Sam vojvoda Draško je poticao iz jedne porodice koja je bila zapadno orjentisana, ona je uvijek bila okrenuta prema Mlečanima. Tako, kada je počeo Morejski rat, svi Ozrinići su bili na strani Turaka, osim Draška, brata mu popa Ćetka, sina – kneza Đura Burića i nešto malo drugih… Tada su svi Ozrinići bili na strani Turaka kada je počelo, kao što su i ovdje, kada je počeo Drugi svjetski rat, ogromna sela i oblasti, neka bila za četnike, neka za partizane, to je normalno i uvijek su kod nas te podjele… U to vrijeme i Mlečani ukidaju na Čevu i u plemenu Ozrinići penziju i pomoć Vukoti – pretku Vukotića jer sarađuje sa Turcima, Mićunu – pretku Mićunovića i sinu kneza Vukosava Milonjića, čuvenog bana Milonjića, i njihove plate daju ponovo ovoj trojici koji su lojalni Mlečanima, a to su Draško Popović, brat mu, i sin kneza Đura Burića, a vjerovatno se radi o onom Đukanu koji se pominje u pjesmama, kazao je Drašković.
Knjiga na skoro 300 stranica formata A 4 objedinjuje arhivsku građu o Crnogorcima, Bokeljima, Hercegovcima, Konavljanima, Brđanima, sadrži preko 1 000 dokumenata i blizu 3 000 imena
