Akademijom u Dvorani Park počeo je program obilježavanja datuma rođenja i 60 godina od dodjele Nobelove nagrade Ivu Andriću i 170 godina od upokojenja Petra II Petrovića Njegoša koji je priredilo SPKD „Prosvjeta“ Herceg Novi u saradnji sa JUK Herceg fest i uz podrkšu Ministarstva kulture Srbije. Program će biti nastavljen naučnim skupom danas u Kući Iva Andrića.
Prije 60 godina, tačnije 16 decembra 1961. u Koncertnoj palati akademije nauka Kraljevine Švedske, književnik Ivo Andrić primio je najprestižniju svjetsku nagradu, Nobelovu nagradu za književnost, podsjetila je Olivera Doklestić, predsjednica hercegnovskog ogranka „Prosvjete“.
-U toj 1961. godini uzdignuta su na književni Olimp svijeta ne samo „Na Drini ćuprija“ i druga Andrićeva djela, nego književnost svih onih literata, književnika otkako je pismenosti na ovim prostorima, i onih koji su ga nadahnjivali, koji su mu bili inspiracija, koji su mu osvijetlili stazu književnog, umjetničkog iskaza. Na toj mudrosti, filozofiji, dubokoj misaonosti o čovjeku u kosmosu, ali najprvo na snažnoj duhovnosti podneblja, učio se Andrić, podizao i izrastao do pisca snažne i jezgrovite, lijepe i vješto umjetnički izgrađene rečenice, u prostoru gdje usud nosi pečat uzroka i posljedica, ono breme koje daje osobenost prostoru i vremenu o kojem piše. Jedan od takvih svetionika, inspiratora, učitelja ili onih koji su mu utrli put: kroz šume moralnog, misaonog i umjetničkog za sva nadahnuća, bio je književnik, vladika i vladar Crne Gore, Petar Drugi Petrović Njegoš, istakla je Doklestić.
Slovenska, panslovenska a posebno južnoslovenska ideja o zajedništvu, povezivanju, suživotu zajednička je obojici, i Andriću i Njegošu, iako duboko svjesni razlika ukorijenjenih u istorijskim činjenicama, istakla je Doklestić.
Iz fascinacije Njegoševim djelom nastao je neveliki, ali sugestivni i emocionalno izuzetno snažan Andrićev opus o Njegošu koji čini devet eseja.
-Andrić, kao već slavni svjetski pisac, sa Nobelovom nagradom, posljednje djelo o Njegošu, pripovjetku „Trenutak na Toploj“, napisao je 1963. godine, u čast obilježavanja 150 godina Njegoševog rođenja. Veza između Herceg Novog i tutora mladog Njegoša, vladike Petra Prvog Petrovića započinje zamonašenjem jednog stanovnika sela Presjeka, iz Kućanske knežine, Josifa Tropovića u manastiru Stanjevići. Zamonašio ga je baš sam vladika i od tada su ostali bliski, kako u duhovnim i religijskim tako i svetovnim i obrazovnim pitanjima. Isidora Sekulić je napisala da je Josif Tropović bio pravi sljedbenik crnogorskog vladike. Taj čudesni Sveti Vladika, Petar Prvi Petrović, poslao je učenom kaluđeru Tropoviću u Herceg Novi svoga sinovca Rada Petrovića da ga podučava duhovnim znanjima, kazala je Doklestić.
Akademik SANU Miro Vuksanović istakao je da Herceg Novi gleda kao „poemu koju su napisale ruka prirode i ruka čovjeka, obje darovite na svoj način“, a potom obasnio zašto je Herceg Novi proglašen za grad pisaca.
-U Herceg Novom je Simo Matavulj sastavio književni i običajni vijenac koji ima veliki značaj i koji je nepravedno skrajnut. U Herceg Novom je rođen Marko Car, književni kritičar i esejista; tu je pjesnik čojstva i pripovjedač junaštva vojvoda Marko Miljanov poslednjim pogledom uzeo dijelić svijeta i odnio ga na tvrđavu u Medun. U Herceg Novom je vladika Nikolaj objavio prvu knjigu i u njoj žalio što Boku opisuje u prozi. Svestrano obrazovani esejista i polemičar Branko Lazarević, poslije zatvora i zabrane da objavljuje, u Herceg Novom je sa sobom sklonio i „Dnevnik jednoga nikoga“. U Herceg Novom je Desanka Maksimović treperavim glasom šaputala kako ona čim dođe zima kao lasta sleti na Toplu, kazao je akademik Vuksanović nastavljajući niz pisaca koji su boravili i stvarali u Novom, pomenuvši Branka Ćopića, Mihajla Lalića, Dušana Kostića, Stevu Raičkovića, Zuka Džumhura, Miodraga Bulatovića.
-Ali kao da su i oni i drugi u Herceg Novi došli putem mladog Rada Tomova koji je kod Josifa Tropovića završio jedinu redovnu školu, osim pjesniče koju je znao od početka, koji je u Gorskom vijencu sačuvao djetinju sliku kako Herceg Novi „sjedi ukraj mora i valove broji niz pučinu“. U Herceg Novom je po prirodnom redu u Njegoševoj ulici podigao Ivo Andrić svoju redovnu kuću, kao mjesto za ljubav prema ruci koja je njegovala vrt pred kućom i kao mjesto gdje je birao riječi za svoj vječiti kalendar maternjeg jezika, govoreći da je to najsrećniji dio njegovog života, kazao je akademik Vuksanović.
Novi su gradili i dizali mnogi i prije Andrića i Njegoša, kazao je dr Ranko Popović, akademik Republike Srpske, podsjetivši na ulogu Svetog Save, Savine i Miholjske prevlake.
-Ako to na tren stavimo sa strane, u čitavom nizu stvaralaca, najveći su bili Njegoš i Andrić. Način na koji su oni povezani, djeluje kao čisti izazov. I oko jednog i drugog gradi se čitava mreža imena, pisaca koji su kadkada i nepravedno padali u tamu zaborava. Svi oni koji su stvarali na ovoj stopi zemlje, svojim djelom su omogućavali da Herceg Novi postane grad od knjige, kazao je akademik Popović.
U svjetsku književnost Andrić i Njegoš su se učlaninili svojom vrlinom, kazao je dr Branko Vraneš, sa Filološkog fakulteta u Beogradu
-Ne iz geopolitičkih razloga, niti istorijskih niti ekonomskih, nego zato što su bili najbolji u tome što su pisali i radili. Andrić i Njegoš su najprije naši, ali smo sa njima mi dio svjetske kulturne baštine i zbog toga ih danas slavimo, kazao je dr Vraneš.
Gospodstvo je duhovna kategorija, a u gospodstvu i zarad njega, nastao je i Herceg Novi, kazala je profesorica Višnja Kosović i dodala da su zarad toga ovdje boravili i Njegoš i Andrić.
-Čini mi se da je ljudska kultura u višemilenijumskom istrajavanju samo dozivanje velike gospode i gorostasa duha kroz vrijeme, kazala je profesorica Kosović.
Pozdravnu riječ uputili su i dr Mladenko Sadžak, prof Zdravka Babić, mr Darka Deretić i dr Svetlana Šeatović.
U umjetničkom programu učestvovale su profesorice muzike Daniela Seferović, Anita Zloković i Jovana Ražnatović, tekstove Iva Andrića i Petra drugog Petrovića Njegoša čitala je Željka Čepić.
Naučni skup „Po priči i pričanju, djela Andrića i Njegoša u svjetlu današnjice“ na programu je danas u Kući nobelovca Iva Andrića.
Prva sesija počinje u 9:30 sati, a između ostalih, govoriće mr. Višnja Kosović, prof. dr Siniša Jelušić, doc. dr Dušan Krcunović.
Druga sesija počeće u 11:15 sati, a o Njegošu i Andriću govoriće prof. dr Ranko Popović, prof. dr Mladenko Sadžak i drugi.
Treća sesija zakazana je za 13 sati. Govoriće, između ostalih, dr Vladan Bartula, prof. dr Jelica Stojanović, Mare Vujnović i drugi.
Organizaciju naučnog skupa pomogli su Opština Herceg Novi, Ministarstvo kulture Republike Srbije, hoteli „Hunguest Sun Resort“ i „Vojvodina“.
