Plate prosvjetnih radnika, pored povećanja koeficijenta o radu za 20%, i dalje su ispod državnog prosjeka. U Sindikatu prosvjete, međutim, zadovoljni su postignutim pregovorima.
Kako je za RTHN kazao predsjednik Sindikata prosvjete, Radomir Božović, osnovni zahtjev u pregovorima bilo je uvećanje od 45%, a dogovoreno je 20%, uz dva uvećanja od po 10% u naredne dvije godine.
– Kada se procenat na procenat sabere to je kumulativno više od 45%, nije odjednom, nego iz tri puta ali u dvije godine. Potpisali smo i taj dio Granskog kolektivnog ugovora. U slučaju da ne bude nekih velikih lomova u ekonomskom sistemu Crne Gore, potpisali smo 10% za januar 2024, tako da i tada očekujemo i imaćemo određeno uvećanje – navodi on.
Priča da Glavni odbror nije bio jednoglasan u prihvatanju tog predloga, ali većina jeste, kao i da je trebalo da država odavno uveća plate prosvjetarima, a ne da čeka, kako je kazao, decenije i decenije za to.
Predsjednik Glavnog odbora Sindikata prosvjete, Oliver Jakovljević priča da je prioritet u pregovorima bilo uvećanje koeficijenta, odnosno povećanje plata do prosjeka od hiljadu eura.
– U naredne dvije godine doći ćemo do toga da prosječna plata bude tih hiljadu eura. Koliko ćemo istrajati, ako bude udara inflacije tokom ove godine, odgovor ćemo znati vrlo brzo, u martu ili aprilu će se pokazati da li će biti skok cijena ili podizanje životnog standrda – kazao je Jakovljević.
Navodi da će se povećanje svakako odraziti na otplatu kredita, koje će prosvjetari sada lakše vraćati.
Mnogi prosvjetni radnici nemaju riješeno stambeno pitanje, odnosno, veliki je broj njih koji žive kao podstanari, a Jakovljević informiše da je Sindikatu trebalo 16 godina da za 34 radnika u Herceg Novom riješi ovaj problem, mnogi su, međutim, i dalje bez stanova.
– Obraćali smo se predsjedniku Opštine Stevanu Katiću, da vidimo može li da pomogne, da obezbjedi socijalne stanove, koji bi zaposlenima bili ustupljeni samo na korišćenje za njihovog života, a kasnije vraćeni Opštini. Međutim, nismo dobili pozitivan odgovor da li ima socijalnih stanova i da li će biti građeni – naveo je Jakovljević.
Božović priča da Stambena zadruga i Sindikat nemaju ni finansijske ni kadrovske kapacitete da rješavaju ovaj problem, potrebna je pomoć i države i lokalnih uprava. Ministarstvo je do sada godišnje izdvajalo 700 hiljada eura, što nije dovoljno, ali uskoro će ta suma biti uvećana.
– Trebalo bi da uskoro potpišemo ugovor na 850 hiljada za naredne tri godine. Očekujemo da se Zadruga vrati, da stane na noge, pa da počnemo da gradimo stanove kao nekad, uz određenu kontrolu i veće učešće Sindikata – kazao je on.
Zadruga je, kako je informisao, u poslednjih 15 godina izgradila oko 850 stanova po povoljnim uslovima, s tim što u pojedinim opštinama nije izgrađen ni jedan.
