Ministarstvo prosvjete je analizom situacija vršnjačkog nasilja na osnovu podataka iz Informacionog sistema crnogorskog obrazovanja, od 213 javnih osnovnih i srednjih škola, mapiralo 80, u kojima će biti uveden program “Prevencija i suzbijanje vršnjačkog nasilja u školama”, za sprečavanje takvih incidenata, saopšteno je na prvom sastanku predstavnika Zavoda za školstvo, Ministarstva prosvjete i direktora obrazovnih ustanova.
Tom prilikom, v.d. direktorice Zavoda za školstvo, Zoja Bojanić Lalović je istakla da je svjesna činjenice da ustanove ne mogu same prevazilaziti izazove vršnjačkog nasilja, koji je negdje i posljedica, sveukupne klime u kojoj živimo, i dodala da obrazovanje, nažalost, trpi sve promjene u društvu.
-Odlučili smo da kroz rad našeg savjetodavnog tima odgovorimo na brojna pitanja, ali i ustanovimo neke procedure koje će, umnogome, ustanovama pomoći da ovaj izazov prevaziđu. Na ovim savjetovanjima ćemo pokušati stručno da odgovorimo na mnoga pitanja jer, nije dovoljno uspostaviti poreceduru, važno ih je i sprovoditi. Važno je sa svim akterima školstvog sistema napraviti dobru klimu, jer bez toga, ne možemo govoriti ni o kvalitetnim okvirima, kazala je Bojanić Lalović.
Kako je kazala psiholog Ana Ćalov, škola je dio jednog šireg društvenog sistema i ne može djelovati sama.
-Škola je mjesto gdje se okuplja najveći broj djece, istog ili sličnog uzrasta i očekivano je da dolazi i do sukoba, nažalost i do nasilja. Lijepo je govoriti o nultnoj toleranciji na nasilje, pitanje je da li se ona može i postići. Najbitnije je da konačno, počnemo da pričamo u realnim okvirima. Jako je bitno i da se zna kada su i šta su čije odgovornosti, istakla je Ćalov.
Pitanje odgovornosti zahtijeva široku i koletivnu svijest, kazala je Ćalov, i napomenula da je pored obaveze djece da prijave nasilja, to svakako i obaveza odraslih.
-Od djece očekujemo nešto što i sami nijesmo spremni napraviti. O nasilju treba govoriti. Mi u posljednje vrijeme ne znamo da li je nasilje učestalije, ili je vidljivije, kazala je ona.
Načelnica u Ministarstvu prosvjete Tamara Milić je kazala da ove godine dominira fizičko nasilja u školama i pozvala direktore škola da u informacioni sistem ažurnije unose podatke o incidentima, kao i da svi zaposleni moraju raditi na prevenciji vršnjačkog nasilja.
-Prošle godine smo uradili analizu podatka iz MEIS-a, koja nam je pokazala da smo imali najveći broj slučajeva sajber nasilja jer su nam učinici jedan značajan period proveli na internetu i društvenim mrežama. Prije desetak dana smo ponovo analizirali podatke za ovu godinu i došli do podataka da je potebno da se detaljnije unose podaci o slučajevima nasilja. Edukacija će biti u četiri grupe i ticaće se prevencije vršnjačkog nasilja, upravljanja nekim nepoželjnim oblicima ponašanja i drugim problemima. Obuka će početi u decembru, ističe Milić.
Ona navodi da previše targetiramo djecu i stavljamo im na teret da su krivci.
-Moramo biti svjesni da oni u školu donose neka svoja iskustva i probleme i onda se dešavaju ovakve stvari. Ne bih voljela da imamo praksu u školama koja je isključivo vezana za sankcionisanje, samo se probjegava represivnim mjerama, isključivanjima iz škole. Mislim da ne treba da posežemo na sankcijama, već da prevencijom pokušamo da dođemo do rješenja. Ne mogu samo pedagozi i piholozi brinuti o prevenciji nasilja, već moraju da se uključe svi zaposleni u školama, navodi Milić.
Sastanku su prisustvovali direktori i stručni saradnici, koordinatori školskih timova za prevenciju i suzbijanje vršnjačkog nasilja, predstavnici Ministarstva prosvjete, Uprave policije, Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore, Centra za socijalni rad, institucija obrazovanja i nevladinih udruženja.
