„Karatoč“ Ksenije Matović predstavljen u Beogradu, poezija koja oživljava čula i otkriva Mediteran

Фото: Александар Јочић

 Zbirka pjesama Ksenije Matović „Karatoč“  predstavljena je sinoć beogradskoj publici a osim autorke o knjizi su govorili  pjesnik i publicista Gojko Božović i prof. Svetlana Gradinac, recenzentkinja. Razgovor je vodila Gordana Jočić, glavna urednica i osnivač “MediaSfere”, izdavačke kuće koja je objavila zbirku pjesama. Stihove je čitala diva jugoslovenskog glumišta, Tanja Bošković.

Jočić je objasnila da je „Karatoč“ prvo pjesničko djelo koje je objavila „MediaSfera“.

-Na njenim koricama je slika „Sanjar“ akademskog slikara mr Vojislava Voja Kilibarde, koji večeras nije sa nama iz zdravstvenih razloga. Njegovo idejno rešenje korica doprinelo je magiji koju Ksenijina zbirka pesama nosi, rekla je Jočić.

Gojko Božović je ocijenio da pjesničke slike Ksenije Matović osim što su duboko doživljene imaju jednu vizuelnu obojenost, odnosno čulni dodir. 

-I to je ono što nas suštinski vraća i ne razdvaja nas od samog toponima Karatoč, koji se nalazi u naslovu ove knjige, koji budi različite asocijacije, prvo duhovne i jezičke. Ovu knjigu će na jedan način čitati oni koji dobro znaju Herceg Novi, Boku, znaju Mediteran, na drugi oni koji će preko ovih stihova upoznavati Herceg Novi.  I oba čitanja će biti prvilegovana, kazao je Božović. 

Napravio je osvrt i na odnos književnosti prema Mediteranu.

-U ponekim epohama kao da je bežala od mora i Mediterana, a u stvari nastajala je sve vreme neka paralelna tradicija, bogat susret sa Mediteranom, koja započinje sa Stefanom Mitrovim Ljubišom, pa se nastavlja sa Ćipikom i Matavuljem, pa se onda na drugoj stani, u međuratnom periodu, javljaju mediteranski pisci kao što je Rastko Petrović i Crnjanski pa se kasnije javljaju veliki pesnici kao što je Ivan B. Lalić ili Jovan Hristić koji se ne mogu razumjeti bez njihovog odnosa sa Mediteranom, pa se onda javljaju pisci drugih žanrova, kao što su Milorad Pavić, Vida Ognjenović, rekao je Božović i istakao da se njima, na prirodan način  pridružuje Ksenija Matović.

On je kazao da su Ksenijine pjesme svedene na onaj broj riječi koji je neophodan za razumjevanje i shvatanje.

-To je poezija oživljenih čula. To je poziv na iskušavanje i upoznavanje i zašto da ne jedne čulne radosti koja se može osjetiti, doživjeti, prepoznati. Iz tih, na prvi pogled, ekonomičnih, škrtih reči otkriva se prostor koji ima čitav potencijal kulturno-istorijskog pamćenja,  otkriva se veliki emotivni prostor. I u ovim pjesmama vidimo potpunu sjedinjenost sa morem. Priroda je dominantna u ovim pjesmama. Vidimo kako u svakoj pjesmi oživljava neki ciklus prirode, doživljaj povezan sa prirodnim silama, zaključio je Božović.

Prof. Svetlana Gradinac je kazala da joj je u razumijevanju Ksenijine poezije pomogla kompozicija Dragoljuba Đuričića „Karatoč“.

-U 49 kratkih pjesama, u duhu haiku poezije, Ksenija Matović pjeva o trenucima u kojima je snažno doživjela prirodu, sa željom da zabilježi to stanje i da ga poveže sa tajnama svoje duše. U vrijeme kad neoliberalni profit sigurno i beskrupulozno pokorava svet, Ksenija svojim pjesmama himnično veliča moć nepokorive prirode, kazala je Gradinac.  

Autorka zbirke objasnila je da se najbolje snalazi u krajnje svedenoj formi.

– U toku nastajanja neke pjesme budu duge, neke su samo misao koja leti. A onda slijedi brušenje do mjere do koje sam ja zadovoljna.  A zašto 49 pjesama? Pa toliko imam godina.

Naslovom sam zbirku vezala za Herceg Novi, ali to je samo prvi sloj. Kada počenete da iščitavate isplivavaju sva ta mora, isplivaju svi Karatoči… prošetaćete svjetom, prošetaćete morima, kazala je Matović. 

Izvor: MediaSfera

Foto: Aleksandar Jočić

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here