Goran Šarić u Herceg Novom: Drevna Crna Gora – prapostojbina Ilira

Istoričar i katolički teolog Goran Šarić iz Rijeke, govorio je večeras pred hercegnovskom publikom koja je ispunila foaje Dvorane Park na temu „Drevna Crna Gora: Iliri”. On se osvruno na zajedničko porijeklo naroda Balkana, ističući da nisu, kao što nas to zvanična istorija uči, naselili poluostrvo u 7 vijeku, nego da su starosjedioci Iliri. Takvo razmišljanje autor večeri je podijelio u interaktivnom obraćanju sa publikom, navodeći primjere, koje sublimira iz tragova drevne prošlosti, koju svjedoče mnoga arheološka nalazišta, Vinča u Srbiji, Solin u Dalmaciji, Daorson kod Stoca, Medun u Crnoj Gori i mnogi drugi lokaliteti od Alpa do Crnog mora.  

-Drago mi je da dođem u vaš grad i Crnu Goru. Ovdje se osjećam kao svoj na svome. Moj otac je Šarić iz Šekulara. Iako imamo puno grana nauke od antropologije, genetike, lingvistike, arheologije, istorije, većinu stvari nećemo saznati nikada, ali nas to ne sprečava da tragamo. Znamo o rimskoj civilizaciji, a o drevnoj prošlosti znamo puno manje, sve su interpretacije. Zato sam ovdje da približim jednu civilizaciju čije tragove nalazim od Alpa do Crnog mora, od Srbije do Jadrana. Bavićemo se divovima davnina, a to su Iliri. Ta civilizacije je u jednom periodu, trećem vijeku prije nove ere imala svoj centar i on je bio baš ovdje, u Crnoj Gori. Narodna predanja su dosta precizna. Najveće dinastije su bile ovdje. Kraljica Teuta je bila ovdje, u Risnu. Mislim da nema boljeg mjesta od ovoga da pričamo o Ilirima. Teuta je ostala u svijesti naroda Crne Gore, Dalmacije, Hercegovine, kao jedna od naših najvećih vladarica, carica, koje su ikada vladale. Bila je mudra, lijepa kao vila. Kada se žrtvovala i bacila sa Orjena, mislili su da je pala vila. Mislim da sama činjenica da je narod nakon 2 200 godina nije zaboravio, svjedoči o tome, navodi Šarić.

Šarić je, inače, svojim istupanjima i stavovima, zaintrigirao javnost. Njegovi stavovi ruše postulate zvanične istorije i mnogih oblasti, suživota i odnosa među narodima Balkana. Na  javnim i medijskim istupanjima, na prostorima nekadašnje Jugoslavije, osvrće se na zajedničko porijeklo naroda Balkana,  ističući da nisu, kao što nas to zvanična istorija uči, naselili poluostrvo u 7 vijeku, nego da su starosjedioci Iliri. Takvo razmišljanje autor večeri podijelio u interaktivnom obraćanju sa publikom, navodeći primjere kroz artefakte, tragove i ostatke prošlosti, koju svjedoče mnoga arheološka nalazišta, Vinča u Srbiji, Solin u Dalmaciji, Daorson kod Stoca, Medun u Crnoj Gori i mnogi drugi lokaliteti, kako im je Šarić dao značenje da su dobri duh mjesta.

-Obišao sam mnoge lokalitete i trebao bi čitav serijal predavanja o tome. Od Alpa do Crnog mora, od Slovenije do Bugarske, od Srbije do Hrvatske, nalazimo iste načine gradnje, iste spomenike, iste sahrane, običaje, kulturu… Očigledno je da je od Alpa do Crnog mora, od Jadrana do Panonije, cvjetala jedna nevjerovatna civilizacija i nisu to bila neka divlja, varvarska plemena. Sve su ilirska plemena, antički stanovnici Balkana. Kasnije, Rimljani su ih nazvali ilirske provincije. U vrijeme uspona ilirskog carstva, u trećem vijeku p.n.e centar te briljantne civilizacije, bio je ovdje u Crnoj Gori. Prošao sam puno svijeta, ali mislim da nema nigdje ljepše nego na Balkanu,posebno u Crnoj Gori. Herceg Novi je jedan od  najljepših, ako ne i najljepši. I na cijelom Balkanu zastaje dah od ljepote, od Šumadije, Bosne i Hercegovine, Dinare i drugih krajolika. Možda i zbog geografskog područja su Dinara, Crna Gora bili i prirodno sklonište, kada je sa zapada došla strašna sila…

Prema izvorima po Herodotu mi smo Iliri ,odnosno, Tračani. Kaže da je riječ o najvećem narodu, koji nije složan. Tako je i danas. Uvijek su strani zavojevači, našli među nama elitu i po sistemu Trojanskog konja ulazili kod nas i to je tako već hiljadama godina. Ta ilirska civilizacija potiče od vinčanske civilizacije. To je opisano u knjizi Haralda Harmana, koji nam i nije baš naklonjen, više drži albansku stranu, i po njemu je ovo prva civilizacija svijeta. Mislim da je Vinča sigurno prva civilizacija u Evropi, ali jedna briljantna civilizacija u svjetskim okvirima. To je period prije 7 000 do 8 000 godina kada cvjeta ta civilizacija. Vinčanskoj civilizaciji se međutim prije 4 000 godina nešto dešava. Preci današnjih zapadnjaka, iz južnih ruskih stepa upadaju u tu mirnu civilizaciju i vrše genocid. Vinča nema oklope, zidove, oružje i nasilnici pale sve pred sobom. Narod dijelom bježi na Dinaru, a dijelom na Karpate i oni su počeli formirati jednu novu civilizaciju koja je imala sisteme, na stotine bedema, utvrda, gradina, priča Šarić.

Šarić potkrepljuje svoje izlaganje ilustracijama, slikama Meduna, Like, Pašmanskog kanala, Posušja i drugim lokacijama.

-Naši arheolozi su to datirali na period prije 500 godina. Kada je došao C 14, utvrđen je period prije 1 500 godina. Onda otkrijemo da je liburna naša brodica, koja plovi burom i preuzeo je čitav antički svijet. Mnogi ti značajni lokaliteti su vremenom  zatrpavani.

Brišu se tragovi civilizacija, koju je Natalija Princi u knjizi „Arduba, dokaz iz tišine“ nazvala demencija memorija (dementia memoria), u slučaju nestalih naroda i 80 gradova iz rimskog perioda u Dalmaciji. Rimske legije su izvršili genocid nad starosjediocima, autohtonim narodom, od Teute do Batona, a da zvanična istorija čuti.

U pobuni čitavog Balkana protiv imperije rimske, dosta je naroda stradalo, plemena nestala, neke su zemlje oslobođene ali ne i uporišta rimskih legija u Solinu, Sisku i Sremskoj Mitrovici, priča on i podsjeća da sa ovih prostora potiče ukupno 22 rimska imperatora, od kojih je 18 iz Srbije.  

Šarić se osvrnuo i na brojne gradine, stijene od 150 tona, megalite kao što su dalmatinska Aserija, Varvarija, Daorson kod Stoca, a ističe se Medun kod Podgorice sa megalitskim sistemom utvrđenja…

-Jednostavno danas nemamo odgovor kako su to radili, prenosili tone stijena u jednom komadu, zapitao se on.

Šarić je izuzetno prisutan i prihvaćen na društvenim mrežama i alternativnim kanalima, medijima govori hronološki o istorijskim periodima od predantičkog, antičkog i doba hrišćanstva do današnjice i svih refleksija na sadašnja zbivanja u regionu i svijetu.

Iz publike postavljali su pitanja Šariću, koji je podijelio prvi put neka svoja saznanja, ali i otkrića. Govorio je o jedinstvenom području Dubrovnika, Konavala, Cavtata i običajima koji dijele sa ostalim, o navikama, sličnostima, ljudi na širim prostorima. Isti običaji, leksika, toponimi, svjedoče o jedinstvenom prostoru.

Peraštani su bili poznati po rudarstvu i pomorstvu, imali su flotu na kojoj su im zavidjeli i Mlečani. Jedno od najhrabrijih ilirskih plemena. Zadržali su tradiciju i tu se vidi kontinuitet duhovnosti mjesta. Predstoji još dosta istraživanja da se pronikne u istorijske dubine. Puno je još neistraženih lokaliteta i to su tragovi po kojima treba ići i otkrivati bogatstva, koja se skrivaju na ovim našim, prostorima Balkana i šire.

Veče  je protekla u lijepom druženju sa ovim mladim čovjekom koji odveo svojom pričom makar zakratko u daleke predjele i vremena iz kojih potičemo svi koji smo rođeni na brdovitom i nemirnom Balkanu. Multidisciplinarnim proučavanjem istorije, pratio je te tragove prošlosti i došao do saznanja, koje je podijelio pa prihvatili ili ne – činjenica je da nikog nije ostavio ravnodušnim.

Podsjećamo, da je teolog i istoričar, Goran Šarić, studirao je na protestantskom  ATF-u i na Katoličkom bogoslovskom fakultetu u Zagrebu, gdje je završio osnovne i master studije, filozofsko-teološki smjer. Autor je naučnih članaka u raznim publikacijama.

Gostovanje Gorana Šarića, omogućeno je dogovorom direktorice JUK „Herceg fest“ Tatjane Ateljević i direktora Kulturnog centra Novog Sada Bojana Panaotovića.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here