Film hercegnovske rediteljke Jane Radan „Bokahontas“ otvorio je sinoć u amfiteatru Dvorane Park projekcije studenteske selekcije na 34. Filmskom festivalu u Herceg Novom, pored njenog prikazan je i film „Dvije čistačice i domar“ Novljanina Ernesta Kolarića.
Svojevrsni fiktivni dokumentarni film mlade autorke Jane Radan, koja je diplomirala na Fakultetu za medije i komunikaciju u Beogradu, nije u konkurenciji za nagradu, ali je svakako zaslužio veliki aplauz mnogobrojne publike koja je sinoć ispunila amifiteatar. „Bokahontas“ nije njeno prvo ostvarenje, ali je prvi film sa kojim se pojavila na nekom festivalu.
Kako je Radan kazala na konferenciji za novinare, tematika ovog slična je tematici njenog prvog filma „U po bande“, a bavi se odrastanjem u Boki kotorskoj.
– Mislim da i dalje postoji ta matrica, koju sam iskoristila, a to su more, djeca i odrastanje, odnosno nešto što sam i ja proživljavala i što najljepše i najlakše mogu da prikažem kroz vizuelno izražavanje. Poznavajući djecu koja su u filmu, u njima sam vidjela inspiraciju. Mislim da i drugi ljudi mogu da prepoznaju da ta djeca donose cijelu čar ovog filma – navodi ona.
Otkriva da joj nije bilo teško da radi sa djecom tokom snimanja. Njen pristup nije bio klasični koji uključuje scenario, knjigu snimanja i sve ostalo, a kako je kazala, najveća sreća joj je što te mališane poznaje.
Film je smješten u savremen istorijski kontekst, jer se bavi i pandemijom. Mlada umjetnica je brzo reagovala, kako se čulo na konferenciji.
– Tokom snimanja nisam mogla da izbjegnem tu temu i iskoristila sam to na najbolji mogući način. Znala sam da će se u filmskim ostvarenjima pominjati tema pandemije. Tematski sam to odvojila, ne da pričam sada da se to dešava, već sa određene vremenske distance pričam o nečemu što se dešavalo prošle godine, a dešava se još uvijek – objašnjava Radan.
Film Ernesta Kolarića, studenta Fakulteta dramskih umjetnosti na Cetinju, „Dvije čistačice i domar“ nalazi se u takmičarskoj selekciji. Radnja je smještena u mikro ambijentu, a bavi se odnosima troje zaposlenih.
Kolarić je kazao da su naslov i tekst u medijima bili pokretači ideje, a riječ je zapravo o seminaru o održivom razvoju i evolucionistočkom pristupu u odnosima čovjeka i prirode, koji je otkazan zbog korone.
– Ideja se nametnula sama po sebi, pošto je korona bila aktuelna, a i još uvijek je. Samo mi se ideja sklopila – kako evolucija može da bude otkazana zbog korone. U nekom smislu vanevolucionistički trenutak, u stvari najljepši trenutak našeg života bilo je to doba Ante Markovića, o kojem sam slušao od roditelja. Dijalozi i ostalo se samo posložilo od sebe – objasnio je on.
Film je ispričan iz ženske prespektive. Kolarić ističe da je to bio izazov, jer je morao da razgovara sa ženama koje se bave poslovima čišćenja, a inspiracija je bio i komad Žana Ženea „Sluškinje“.
RADIONICA O FILMSKOJ KRITICI U OKVIRU INICIJATIVE MREŽE FESTIVALA JADRANSKE REGIJE
Na konfereciji je riječi bilo o inicijativi Mreže festivala jadranske regije, čiji je dio i Hercegnovski filmski festival, a uključuje još i Sarajevo Film Festival, Zagreb Film Festival i Festival autorskog filma, o čemu su pričali dva crnogorska filmska reditelja Ivan Bakrač i Ivan Salatić.
Bakrač je kazao da su inicijativu pokrenuli organizatori sarajevskog festivala, a u planu je da se mreža i proširi, odnosno da se u nju ključi još par festivala sa prostora bivše Jugoslavije. Projekat je započet u aprilu ove godine.
– Ideja je da se ta tradicija nastavi na svim festivalima, tako da sada na Hercegnovskom festivalu imamo jednu zajedničku selekciju koju zovemo Adriatic Audience Award, sa idejom da se šest filmova nove produkcije i jedan jugoslovneski klasik predstave na svakom od festivala, a dok traju festivali, da selekcija u čitavoj zemlju bude dostupna on lajn – objašnjava on.
Filmovi će do kraja festivala biti dostupni na platoformi sarajevnog festivala ondemand.kinomeetingpoint.ba. Zamisao je bila, kako navodi Bakrač, da selektori svih festivala donesu jedinstven program, ponude ga regionalnoj publici, koja će moći da glasa on lajn i na festivalima, a nagrada će biti dodjeljena na Festivalu autorskog filma. Selektori su na taj način željeli da afirmišu filmove i autore iz manjih zemalja.
– Mislim da će se u budućnosti sve više ići ka tome da se predstave mladi autori i produkcije koje su uspjele doći do, na primjer, Berlina ili Kana, ali da nemaju tu, takozvanu, komercijalnu vidljivost na području bivše Jugoslavije – navodi Bakrač.
U okviru ove inicijative aktivna je i radionica u kojoj se mladi obučavaju filmskoj kritici, a koju vodi hercegnovski reditelj Ivan Salatić. Škola je pokrenuta jer je filmska kritika slabo razvijena u regionu, čulo se na konferenciji za novinare.
Prema riječima Ivana Salatića, grupa mladih polaznika kursa gledaće filmove u svim selekcijana i na kraju festivala imaće priliku da napišu kritiku. Kuriozitet je da ovakve radionice nisu postojale, a kako ističe Salatić, neophodno je imati ljude koji će da pišu o filmu.
– Film, zapravo, nikad nije završen do kraja. Završava ga gledalac, ali i onaj koji piše o njemu. Taj koji piše bitan je kao posrednik između autora i publike. Jako je važno postoji što više ljudi koji znaju da riječima uobliče šta je to film, kako bi ga gledaoci bolje razumjeli – navodi on.
Na radionici je šest polaznika, svi su različiti, a većina su studenti Fakulteta dramskih umjetnosti iz država regiona, što je i bila ideja organizatora.
– Cilj je da se u nekom sljedećem izdanju festivala to promjeni, da pozovemo ljude koji ne moraju da budu stručno vezani za film, ali imaju želju da pišu i da se izraze. Polaznici su ljudi od 27 do 18 godina, koji su tek krenuli. Jako je zanimljivo kako će te radionice ići i kako će se svi ti ljudi razumjeti – smatra Salatić.
Mentori na radionici, pored Ivana Salatića kao domaćina, su Mirza Skenderagić, Vladan Petković i Nino Kovačić. Bakrač je pojasnio da će svaki od mentora imati po jedno predavanje sa različitom temom. Polaznici će dobiti širu sliku o tome šta sve može biti filmska kritika. Njihovi radvi biće objavljivani sukcesivno počev od festivala u Herceg Novom.
