Kroz institut odloženog krivičnog gonjenja u u korist humanitarnih organizacija i javnih ustanova Državno tužilaštvo uplatilo je 322.585 eura (37.435 eura više nego u 2024. godini), dok je oštećenim licima na ime naknade štete isplaćeno 17.740 eura.
Primjenom instituta odloženog krivičnog gonjenja koji se može primijeniti za krivična djela za koja je propisana novčana kazna ili kazna zatvora do pet godina, Državno tužilaštvo je tokom 2025. godine riješilo predmete protiv 753 lica, od čega 745 fizičkih i osam pravnih lica.
Institut odloženog krivičnog gonjenja, primjenjuje se u slučajevima kada se ocijeni da nije neophodno voditi krivični postupak, imajući u vidu vrstu krivičnog djela i okolnosti pod kojima je ono izvršeno. Da bi se ovaj institut primijenio, osumnjičeni mora prihvatiti i ispuniti jednu ili više zakonom propisanih obaveza.
Državno tužilaštvo primjenjuje odloženo krivično gonjenje u slučajevima u kojima to zakon omogućava, odnosno kada je takav pristup u interesu pravičnosti i efikasnosti. Ovaj institut predstavlja važan mehanizam za rješavanje predmeta na način koji istovremeno doprinosi rasterećenju krivičnopravnog sistema, ostvarivanju svrhe krivičnog postupka i jačanju odgovornosti učinilaca za posljedice svojih postupaka.
Istovremeno, ostvaruje se neposredna društvena korist jer se značajna sredstva usmjeravaju u humanitarne svrhe i za naknadu štete oštećenim licima, čime se doprinosi zajednici i jača osjećaj društvene odgovornosti.
Vrhovno državno tužilaštvo je početkom 2025.godine uputilo inicijativu Ministarstvu pravde radi izmjene Pravilnika o odloženom krivičnom gonjenju, s ciljem daljeg unapređenja pravnog okvira koji uređuje način i postupak primjene ovog instituta u praksi.
Pored toga, u okviru projekta EUROL 4, u procesu je izrada Smjernica za primjenu instituta odloženog krivičnog gonjenja koje bi trebalo da služe kao praktični vodič državnim tužiocima, kako bi se obezbijedila ujednačena i dosljedna praksa u primjeni odloženog krivičnog gonjenja.
