Povodom Međunarodnog dana zdravlja, resorni ministar Dragoslav Šćekić je najavio da se ove godine vraća značajan broj ljekara sa specijalizacije i subspecijalizacije, pa će u drugoj polovini godine biti ojačan zdravstveni sistem Crne Gore.
Gostujući u Bojama jutra TV Vijesti on je istakao da je javno zdravstvo zapostavljeno i da imamo sistem koji se svjesno urušavao iz interesa da se jačaju neke druge sfere zdravstvenog sistema, govoreći o određenom segmentu privatnog zdravstva. Ministar je kazao da se u Domu zdravlja Herceg Novi uvodi red, da se sve radi na tome da Bolnica Meljine bude funkcionalna i da će država sačuvati Institut Igalo.
Kao veliki problem ističe nedostatak pedijatara, posebno u opštinama na sjeveru.
Šćekića iznenađuje podatak koliko ljekara se nalazi na evidenciji Zavoda za zapošljavanje.
-Ako nema konkretnih razloga zašto nisu u zdravstvenom sistemu, onda bih volio da popričam sa njima i siguran sam da će naći angažovanje za njih, poručio je Šćekić.
Svi apotekarski lanci odazvali su se projektu „Stop inflaciji“, a Šćekić navodi da se taj socijalni osjećaj privatnika prema građanima za pohvalu.
– Ima jedna paleta ljegova koji su u svakodenvnoj upotrebi. Tim Ministarstva zdravlja je sa pomenutim lancima došao do dogovora, cijene nekih ljekova će biti sa maržom 0. U četvrtak ćemo već znati koja je cijena kojeg lijeka, rekao je Šćekić.
On je istakao da Crna Gora ima najrasprostranjeniju i najkvalitetniju listu ljekova u Evropi.
-Tolika je paleta ponuda ljekova koje građani mogu podići na recept, to nema u regionu. Ima i onih koji su skuplji ali moramo shvatiti da je Crna Gora malo tržište i da se određenim dobavljačima ne isplati da ih plasiraju na naše tržište po nižim cijenama.
Na pitanje gledateljke TV Vijesti kako ministar misli da poboljša situaciju kada komunalnog policajca postavlja za direktora Doma zdravlja Herceg Novi koji, kako tvrdi, teroriše radnike, Šćekić kaže da je zaposlenima problem što se zavodi red.
-Potpuno sam upućen u situaciju Doma zdravlja Herceg Novi. Prije svega nepristojno je karakterisati čovjeka na takav način, on je magistar prava i radio je niz odgovornih poslova. Pa šta ako je bio komunalni policajac? Njima je problem što se zavodi red. On će da vrati ugled Domu zdravlja koji je značajno urušen. Problem je onima koji ne mogu da dolaze na vrijeme na posao, da sjede u ordinacijama, što je manjak u blagajni… Pokušavaju da skrenu sa tema koje su problematične, rekao je Šćekić.
Šćekić je kazao da se pokazalo da je odluka o spašavanju Meljina pokazala kao dobra.
– Ministarstvo i Fond zdravstvenog osiguranja prepoznao je isključivo da je riječ o potrebama građana. S obzirom da je Bolnica bila toliko urušena nismo je mogli formirati kao posebnu ustanovu, već u okrilju kotorske bolnice rekao je Šćekić.
Kako je rekao Bolnica sada mora da posluje po pravilima koja važe za ostale javne zdravstvene ustanove.
-Mi u ovom momentu ne možemo da dozvolimo da dolaze ljekari iz Beograda, da se plaćaju avionske karte, dnevnice, smještaj po mnogo većim cijenama nego što je to u javnom zdravstvu. Mi ovog momenta obezbjeđujemo da iz KCCG i drugih bolnica širom Crne Gore dolaze ljekari na ispomoć u Bolnicu Meljine. Sve radimo da vratimo osnovno funkcionisanje Meljinama. Obezbijedili smo sredstva, nije lako to sve budžetski odraditi ali siguran sam da će u narednih mjesec bolnica funkcionisati bez problema, kazao je Šćekić.
Kako je rekao planirano je upošljavanje još oko 20 radnika pored onih 100 koji su već prešli u sistem javnog zdravstva.
Ministar Šćekić tvrdi da je Institut crnogorski brend i da će ga sačuvati.
-Mnogo smo uradili, formirali smo radnu grupu na Vladi, ali menadžment nije odgovorio ulozi, pravi dodatne probleme, pogrešnim informacijama prebacuje odgovornost na Vladu koja nije napravila 40 miliona duga. Unaprijed smo im platili neke usluge, ali suština za Institut je obezbjeđenje konsulatanske kuće koja će napraviti presjek u kom pravcu da se ide da bi bio održiv. Zaposleno je preko 500 ljudi, a samo 30 odsto medicinskog kadra. To govori o odgovornosti svih onih koji su se u prethodnom periodu odnosili na takav način prema Institutu Igalo. Po priznanju menadžmenta jedan dio zaposlenih uopšte ne dolazi na posao. Zamislite da se konstanto ide u gubitak, možda neko želi i stečaj, a neki ljudi uopšte ne dolaze na posao a primaju platu, kazao je on.
Prvi korak Vlade bila je uplata za plate i namirenje duga nekim dobavljačima.
-Donijeli smo zaključke da se obezbjedi konsultantska kuća koja će napraviti presjek, gdje će preko Ministarstva ekonomije da se obezbjede sredstva uz pomoć Ministarstva finansija, kako bi mogli preduzeti dalje korake, zaključio je Šćekić.
