Svako peto dijete u Crnoj Gori ima prekomjernu tjelesnu masu

Институт за јавно здравље Црне Горе

U Crnoj Gori skoro petina djevojčica i dječaka ima prekomjernu tjelesnu masu (18,1%), a malo ispod petine ih je gojazno (16,1%). Djevojčice skoro u istom procentu kao i dječaci imaju prekomjernu masu, dok su skoro svaki peti dječak (16,1) i svaka deseta djevojčica gojazni (10,5%). To su rezultati sistemskog prikupljanja i analize podataka koje je sprovela Regionalna kancelarija SZO-a za Evropu tokom maja i juna 2019. godine.

Kako je saopšteno iz Instituta za Javno zdravlje, 15% gojazne djece živi u urbanom području u poređenju sa prigradskim gdje je 12,3% i ruralnim područjem 9,6%. Istraživanjem su dobijeni podaci koji pokazuju da samo 1% roditelja smatra da mu je dijete gojazno, a da skoro svaki deseti da ima prekomjernu tjelesnu masu. Ukupno 88% roditelja smatra da su im djeca normalno uhranjena, dok 1,8% roditelja smatra da su im djeca pothranjena.

Kada je riječ o dnevnoj konzumaciji svježeg voća kod djece u Crnoj Gori u životnoj dobi između 6-9 godina, djevojčice češće konzumiraju voće i to za čak 6%, dok dječaci češće konzumiraju  bezalkoholne zašećerene napitke (više od tri dana u nedjelji) u odnosu na djevojčice (28% naspram 24%).

Podaci istraživanja ukazuju na to da su dječaci u Crnoj Gori za 10% više fizički aktivni od djevojčica, koristeći kao parameter to da u toku nedelje provedu minimum dva sata baveći se nekom fizičkom aktivnošću (ples, trening…).

Crna Gora se svakako može pohvaliti time da je procenat djece koja provode najmanje jedan sat dnevno u prosjeku u aktivnoj igri čak  96% . Nakon Crne Gore, najviše vrijednosti zabilježene su u Rumuniji, Češkoj i Bugarskoj (svih 95%) dok su vrijednosti iznad 75% pronađene u većini zemalja.

Prekomjerna tjelesna težina i gojaznost među djecom i dalje su jedan od glavnih javnozdravstvenih izazova s kojima se suočava Evropska regija SZO-a. Osim što utiče na neposredno fizičko i mentalno zdravlje djece, obrazovno postignuće i kvalitet života, nezdrava tjelesna težina u ranom životu mogu povećati rizik od gojaznosti i nezaraznih bolesti kasnije u životu.

Potreban je sveobuhvatan multisektorski pristup – onaj koji cilja na nezdravo okruženje i njegove odrednice, a istovremeno jača zdravstvene sisteme za bolje sprečavanje i upravljanje gojaznošću i prekomjernom težinom.

 Na taj način će zemlje moći zaustaviti ili preokrenuti povećanje prekomjerne težine i gojaznosti u djetinjstvu, štiteći tako buduće zdravlje i dobrobit evropskog stanovništva.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here