Sa trećeg protesta građana koji su se okupili ispred kapije Opšte bolnice Meljine poručeno je da zahtijevaju da se što prije raskine štetan kupoprodajni ugovor sa Atlas konzorcijumom i da se ta zdravstvena ustanova uvede u sistem javnog zdravstva.
Jedan od organizatora i predsjednik Udruženja dobrovoljnih davalaca krvi Herceg Novog Zoran Srdanović je pozdravio korake na opštinskom i državnom nivou, ali smatra da trenutnim rješenjem organizacioni odbor i sugrađani nisu zadovoljni.
-Bolnica i čitav kompleks ne smiju da budu djeljivi i ne smije iza vaših leđa da se radi ništa što mi prvi ne saznamo. Smatram da je Herceg novi dovoljno bio grad koji je služio kao hipoteka tajkunima, koji umjesto da donesu prosperitet u ovaj grad, oni su ga opustošili. Od nadležnih institucija ćemo zahtijevati svim silama da se što prije raskine štetni ugovor sa Atlas konzorcijumom. Ne moram nikome govoriti šta znači bolnica Meljine i koliko je bitna za život svih nas, mogu samo da kažem onima koji nisu očekivali da će se Herceg Novi trgnuti, ovo je mali znak da možemo i te kako. Mogu svima da poručim – ako hoće razumno, na bilo kakav normalan način da razgovaraju, razgovaraćemo. Ne mogu nas uplašiti njihovim komisijama, mi smo ovdje gdje smo, a oni neka vide šta će!, kazao je Srdanović.
Načelnik odeljenja za hiperbaričnu medicinu dr Marko Savovski podsjetio je da je na „ovom istorijskom mjestu moćna Austrougarska napravila bolnicu koja je u to vrijeme bila izuzetno opremljena“.
-Na kraju Prvog svjetskog rata Kraljevina Jugoslavija je ovdje imala najveću mornaričku bolnicu, a na kraju Drugog svjetskog rata ova bolnica je imala 350 kreveta i 40 zaposlenih ljekara, i sve to u jednom malom gradu kao što je Herceg Novi, kazao je dr Savovski.
Istakao je da su zaposleni uvijek dijelili sudbinu grada.
-Kroz ovu bolnicu je prošla plejada sjajnih medicinara, ljekara, medicinskih tehničara, bolničara koji su svoju stručnost i humanost nesebično dijelili ovom gradu i širem regionu. Ja pripadam toj jednoj od starijih generacija i mnogi od mojih kolega danas više nisu među nama, nisu više živi. I htio bih da se danas sjetimo njih, jer su oni svoju sudbinu vezali za ovu bolnicu i ovaj grad. Uvijek je bilo teško raditi u ovim uslovima i sve generacije koje su radile u ovoj bolnici na svojim leđima su iznjele 79. godinu kada je bio zemljotres, i ratna zbivanja 91. i 92. godine i NATO bombardovanje 99. I sada na svojim leđima iznose tešku situaciju nesretne kriminalne privatizacije ove bolnice, rekao je dr Savovski.
Poručio je da je teško raditi u sadašnjim uslovima, kada nemaju kadar, opremu, sredstva, kada žive u neudobnim stambenim uslovima i kada nemaju platu.
-Ja vjerujem da vi to sve osjećate ali mi možemo bolje kada bi imali bolje uslove. Ne tražimo mnogo, samo tražimo da se ova bolnica vrati na ono mjesto gdje je bila, da nam vrate status i da budemo državna bolnica u Crnoj Gori, rekao je dr Savovski i podsjetio da je Bolnica Meljine u svakom slučaju posebna, te da su 1992. počeli eru hiberbarične komore.
-Mi smo referentna bolnica za cijelu Crnu Goru i širi region, dežuramo 24 sata za sve podvodne udese na ovom prostoru, sve bolnice to dobro znaju i traže naše usluge. Samo bih htio da uputim poruku administraciji, da preispita svoje prioritete i da shvati da ovaj grad ne može da postigne ono što želi ako nema bolnicu, poručio je dr Savovski.
Akademski slikar magistar Vojislav Vojo Kilibarda je podsjetio okupljene da su JUK Herceg Fest, Hercegnovsko pozorište i RTHN organizovali akciju „Za zdravu bolnicu Meljine“.
-Umjetnost i medicina jedno bez drugog ne mogu. Znamo da je umjetnost uvijek bila u službi terapije. U Herceg festu od sutra možete posjetiti bazar, na koji su se novski umjetnici u velikom broju odazvali, pristiglo je mnogo radova. Pozivam vas još jednom da ovih dana dođete u Dvoranu Park, da bi pomogli bolnicu Meljine, informisao je Kilibarda.
Nikola Bojanić je pročitao pismo Antonija Pušića koji je istakao da je osnovna razlika između grada i sela je da li to mjesto ima bolnicu ili ne, a da je Herceg Novi nesumnjivo grad jer ima svoju bolnicu već više od 300 godina.
-Tri vijeka je ta bolnica bila i pomoć i ponos građana Herceg Novog. Sasvim je nevažno na koji način je ova bolnica poslije tri vijeka došla u opasnost da bude rasformirana. Još manje je važno ko je kome šta prodavao i ko je kupovao. U decenijama iza nas ko je kome i koliko dužan i vjerujem da će sudski vještaci time da se zabavljaju decenijama ispred nas. Ono što je suštinski važno za nas građane Herceg Novog koji generacijama izdvajamo socijalnu i zdravstvenu zaštitu, samim tim i postojanje i održavanje ove naše bolnice. Ta rabota ne tiče nas se i ne smije da nas se tiče. Nikako ne smijemo da dozvolimo da zbog tuđih spekulacija i mahinacija, naš grad ostane bez bolnice, naših divnih ljekara i medicinskog osoblja, naših odanih sugrađana koji su tu uvijek kada nam je teško. Duboko vjerujem da je potrebno samo nekoliko potpisa da se naša bolnica sačuva i vrati u državni siistem gdje joj je i mjesto. Nećemo valjda da dozvolimo da nas tuđe malverzacije od ponosnog grada pretvore u selo, poručio je Pušić u pismu koje je pročitano na skupu.
