U Crnoj Gori se u posljednje vrijeme dosta govori, o zapuštenim deponijama i mogućnostima da se rekultivišu postojeće i izgrade nove, prema svim ekološkim standardima, što je i jedan od preduslova za zatvaranje pregovaračkog poglavlja 27 za ulazak u Evropsku uniju.
Upravljanje ekološkim i drugim resursima u ovoj oblasti primjenjeno je na lokaciji nekadašnje deponije u Tivtu, sa ciljem da se pretvori u zelenu oazu. U organizaciji Opštine Tivat, Biotehničkog fakulteta i poljoprivrednih proizvođača realizovana je akcija ozelenjavanja površina i sadnje nara na lokaciji Grabovac.
Kako je kazao za RT HN uzgajivač Petar Đurišić, koji je dao sadnice, pozvao je sve koji su u mogućnosti da posade šipak, čiji uzgoj zahtijeva malo truda, a može biti unosan posao, izvor prihoda domaćinstvima, dok se ovom kulturom mogu oplemeniti svi ostali prostori kao što je nekadašnja deponija Grabovac. Riječ je o jedinstvenoj lokaciji, odakle se pruža jedan od najljepših pogleda na Boku Kotorsku:
– Posebno iznenađenje je da stojite na deponiji, na kojoj nema ni obrisa da je tu bila i da ćete imati mogućnost da već sljedeće godine, beremo šipak onda je to prava priča za uzgajanje poljoprivrednih kultura i razvoj agrarnog turizma u Boki Kotorskoj. Sve je manje zelenih površina, zato je ovdje posebno važno da je ono što je devastirano sanirano i da to vratimo prirodi. Preduzeće „Green room“ iz Podgorice je pionir u plantažnom uzgoju šipka, čime se bavimo već 10 godina. Bavimo se selektovanjem i oplemenjavanjem novim,tj. klonova, iz divlje populacije, prirodnog šipka. Rezultat je da mi po jednom hektaru imamo po nekoliko puta veći prinos i izuzetan kvalitet te kulture. Kada bi sve ovakve terene i druge prostore posadili šipkom bi bilo kap u moru na svjetskom tržištu koliko to može da se proda, a pored toga i ogroman broj domaćinstava, na ovaj način, mogu da riješe egzistencijalna pitanja. Šipak je biljka koja odgovara crnogorskom mentalitetu, ništa ne moramo danas. Možemo i sutra. Pozivamo sve koji su u mogućnosti, da posade šipak! Za početak mogu da uzmu manji broj sadnica. Perspektivna je biljka, nema hemije, nema prskanja, ne napada je štetočina a benefiti su nemjerljivi, u odnosu na bilo koju drugu kulturu , su mnogi veći, preporučio je Đurišić.
Upravo priča o naru u Crnoj Gori je tema i jednog filma koji se snima na ovim prostorima:
– Svijet treba da vidi da u Crnoj Gori raste jedna biljka, izuzetnog potencijala farmakološke i medicinske vrijednosti i da turisti mogu da uživaju u proizvodima divljeg šipka, poručio je on.
Akciju sadnje i rekultivacije je podržala Opština Tivat i njeni čelni ljudi. Na lokalitetu u blizini nekadašnjeg odlagališta otpada na Grabovcu, u Krtolima na poluostrvu Luštica nedavno je zasađeno 200 sadnica divljeg šipka i 100 sadnica košćele.
Akcija je realizovana u saradnji sa Komunalnim preduzećem uz upotrebu mehanizacije, Omladinskim timom, Službom zaštite opštine Tivat, dobrovoljnim vatrogasnim društvima „Krtoli“, „Tivat“ i „Boka“ i građanima-volonterima.
Akciju oplemenjivanja zemljišta podržavaju i naučno – istraživačke institucije. O značaju rekultivacije i sanacije tla govorio je doc. dr Mirko Knežević, iz Centra za zemljište i melioraciju Biotehničkog fakulteta Univerziteta Crne Gore:
– U periodu od 1958. do 1988. godine rađena je pedološka karta (zemljišni resursi) Crne Gore, koja predstavlja dobar osnov za praćenje i kontrolu plodnosti zemljišta, zaštite od erozije i drugo. Ova zemljišta koja su degradirana, trebamo rekultivisati. Prisustvujemo procesu semirekultivacije, gdje se na zemljištu koje je korišćena deponija,podižu zasadi, koji će omogućiti stabilizaciju nanosa i dalji razvoj vegetacije. Većina našeg zemljišta je slabog kvaliteta,zato trebamo popravljati plodnost zemljišta i zaštiti ga od erozije. To radimo kroz čitav niz projekata. Jedan od njih je projekat LDN (Land gradulity neutrality), pri UN koje su donijele agendu održivog razvoja, gdje je određen cilj za postizanje neutralnosti u degradaciji zemljišta do 2030. godine, čemu se Crna Gora pridružila. Najviše je degradirano šumskim požarima i urbanizacijom, a donesen je čitav niz mjera. Za sredstva ćemo konkurisati prema zelenom klimatskom fondu i opredijelićemo ih prema ciljevima, koje smo postavili, a odnose se na smanjenje degradacije zemljišta, povećanje produktivnosti, bolji monitoring… Jedna od tih mjera je i podizanje plantaža divljeg nara, na degradiranim prostorima, da se privedu kulturi, kroz agro šumarstvo. Potvrdu smo dobili na Biotehničkom fakultetu, kroz projekat fito-hemijski skrining sokova divljeg šipka. Obavili smo i biološko femijsku analizu sokova sa pojedinih lokacija kao i sokova od divljeg šipka, koji smo našli na tržištu i dobili različite rezultate, što je objavljeno u međunarodnim referentnim časopisima. I ubuduće će se raditi odgovarajuće analize, potvrdio je dr Đurišić, koji je objašnjava da je ovo dugotrajni proces na rekultivaciji degradiranog zemljišta, ali je važno početi.
Možda se ovaj primjer dobre prakse može prenijeti u budućnosti i na zaleđe Herceg Novog.
