Svake godine na Dan studenata govori se o istim problemima koji nikako da budu riješeni, navedeno je u saopštenju Studentskog parlamenta Univerziteta Crne Gore.
Procenat nezaposlenih visokoškolaca i dalje je na visokom nivou, studiranje se svodi samo na formu i proklamovano ispunjavanje zakonskih standarda, praktična nastava i dalje se ne sprovodi dosljedno i na način da studente adekvatno pripremi za tržište rada.
Kako navodi u saopštenju predsjednik Studentskog parlamenta Univerziteta Crne Gore Saša Roćen, visina studentskog kredita je neprimjereno mala i nije se mijenjala 11 godina.
– Po završetku prvog nivoa studija, slijedi uključivanje u Program stručnog osposobljavanja, koji je odavno zreo za korijenitu reformu, jer u formi u kojoj postoji već deceniju, ne opravdava značajna sredstva uložena u njegovu realizaciju – smatra Roćen.
Crna Gora i dalje nema Studentski servis po ugledu na zemlje regiona i Evrope, koji će studentima dati mogućnost da kroz privremene i povremene poslove, zarade za svoje studentske potrebe i pripreme se za stalni radni angažman.
– Nemamo ni zakonski okvir upodobljen sa novim modelom studija koji se primjenjuje već četiri godine. O tome da imamo rješenje, makar i na vidiku za neka od suštinskih pitanja, kao što su sprječavanje hiperprodukcije diploma, sprovođenje rangiranja univerziteta ili suštinska provjera diploma koje dolaze iz zemalja regiona, suvišno je i govoriti – kazao je Roćen.
Pomaci ostvareni u proteklom periodu su, kako je dodao, malog ili ograničenog dometa, očekivanja uvijek velika, imajući u vidu to da se radi o generaciji koja je najveći potencijal društva, a donosioci odluka i dalje nespremni da se suštinski pozabave onim na što ukazuju studenti u porukama koje Parlament obija sa svih fakulteta, od više od 20 hiljada mladih.
– U turbulentnim vremenima za crnogorsko društvo, dominantno fokusirano na dnevno političke i druge podjele koje se plasiraju upravo sa ciljem skretanja pažnje sa ključnih problema, studenti i mladi, neopravdano su skrajnuti na margine. Daleko od fokusa donosilaca odluka, populacija su koje se nadležni sjete samo u rijetkim situacijama. Zato i ne čudi što je većina mladih profesionalnu i životnu sreću potražila u inostranstvu i što se nažalost, takav trend nastavlja. Jasno je dakle, da je krajnje vrijeme za suštinske promjene i adekvatan odnos svih društvenih aktera prema studentima. Nastavak ovakvog odnosa donosilaca odluka prema studentima i mladima, biće dovoljan povod za preduzimanje odlučnijih akcija, kao narednih mjera za rješavanje brojnih pitanja – ističe Roćen.
Izražavajući poštovanje generaciji studenata koja je davne 1936. trasirala put u borbi za studentska prava i slobode, Roćen poručuje da gledaju u budućnost, uvjereni da će i vrijeme njihove generacije donijeti ispunjenje nekih novih ciljeva i ideala kojima visokoškolci uvijek treba da teže.
