Izložba slika Ilije Martinovića naslovljena „Umjetnost bez granica“ otvorena je sinoć u galeriji „Josip Bepo Benković“.
Moralna obaveza nas bivših učenika Umjetničke škole je da se sa pijetetom sjećamo i čuvamo uspomene na preminule profesore Luku Tomanovića, Borisa Veriga, Bata Pravilovića, Đorđa Angelovskog Krsta Sjerkovića, Iliju Nikolića, Srđana Kovačevića , Nadu Stanić Marović, kazao je Ilija Martinović.
Od svakog od njih ima po nešto utkano u mojim radovima. Nostalgičar sam za 60. i 70. godinama što je vidljivo na mojim slikama i sve skupa čini naslov moje postavke „Umjetnost bez granica“, kazao Martinović.
Život je kao rijeka koja teče; nekom se ugodi da mirno plovi, dok se nekom valovi o bregove lome, kazao je, na početku obraćanja, profesor doktor Srđe Martinović.
-Pred nama je večeras čovjek sa svojim stvaralačkim opusom, kome voda nije mirno tekla, već je njegovo more nosio kovitlac sudbine do bezbroj pitanja i pregršt iščekivanih odgovora. Čovjek čija prošlost romantičarski vapi da bude opisana i ispričana. Okupio nas je slikom, divnim ljudskim razgovorom, ali i onom najtoplijom čovječijom rječju, slikom pred kojom zastaju galije i rumene se najsuptilnije emocije, kazao je Martinović ističući da Ilija kičicom stvara svoj svijet, u njemu nesmetano i mašta, u njemu traga, pa se vješto sakriva i nanovo otkriva onda i onako kako sam on to želi.
Kroz njegovo likovno stvaralaštvo iz njega promalja dječak koji se opredijelio da neobuzdano sanja. U njegovim slikama ima i pomalo mistike, ali najviše istine, one iskrene i izvorne. Svojim djelima poziva nas da se radujemo, da se vraćamo sebi. Nesebično svoj dar dijeli sa drugima, ne zastajkuje već intrigira. Zapitkuje se, kako se on to pitao čitav život, ko je i čiju krv u sebi nosi. I kao slikar i kao čovjek, širi pozitivnu energiju. Njegovom osmjehu i duši ne nedostaje niti jedna nijansa sa palete boja, kazao je Martinović.
Otvarajući izložbu, dramski pisac Stevan Koprivica je rekao da je Galerija „Josip Bepo Benković“ upriličila retrospektivnu i reprezentativnu izložbu Ilije Martinovića, slikara autentičnog izraza, ali i posebnog ličnog odnosa prema slikarstvu.
-Martinović se opredijelio da slika ono što je njega volja i kad je njega volja, ne jureći za trendovima, ne insistirajući na čestim izlaganjima, baveći se u životu djelatnostima koje nijesu uvijek bile vezane za likovnu umjetnost. Ilija Martinović je svoj talenat mladalački artikulisao u kultnoj i za sve ove decenije nedosegnutoj i neprežaljenoj Umjetničkoj školi u Herceg Novom, pod nastavničkim mentorstvom majstora Voja Stanića što je ostavilo traga u načinu mišljenja Ilije Martinovića, a brušeno u kasnije u boemskom prijateljevanju i kumstvu sa velikim slikarem čiji život evo traje bezmalo cijeli jedan vijek, rekao je Koprivica.
Martinović je, po riječima Koprivice, uprkos snažnom uzoru, ostao svoj, privržen ličnoj poetici pronalazeći ugao iz kojeg vidi ono što posmatrač ne vidi.
-To je neko treće oko, ono koje umjetnika izdvaja i izdiže od pukog reproduktivca viđene ljepote po sebi, kazao je Koprivica ističući da Martinović ne robuje ničemu, čak ni sopstvenom izboru tema i motiva.
-Martinović je slikar iznanađenja, slika što ga je volja, i uporno odbija da se sabije u modlu, kalup, teorijski aksiom. Ali, postoji jedan zajednički imenitelj, postoji licenca poetika ovog nenametljivog a značajnog slikara. To je emocija, vidljiva, prepoznatljiva, eksplicitna. Emocija spram grada Herceg Novog, ljudi, onih idealizovanih i onih grotesknih, podjednako, spram bokeškog neba i mora koji su razglednica i metafizika istovremeno, zaključio je Koprivica.
Obraćajući se likovnoj publici, direktorica Galerije Josip Bepo Benković, Gordana Krunić, je istakla da učenik hercegnovske umjetničke škole i slikara Voja Stanića, Ilija Martinović ostaje vjeran svom Novom i Boki.
-Kao da se plašio da nešto što njegovo oko zapazi ne nestane, promijeni se ili ostane neprimjećeno, te se odlučio da taj ugao posmatranja prenese na platno i na taj način ovjekovječi more, ribe, ljude, narandže, ulice i trgove Herceg Novog, kazala je Krunić.
Izložba će biti otvorena do 13. oktobra.
