Hercegnovska likovna scena, koja je ove godine okupila 36 umjetnika, otvorena je sinoć u Gradskoj galeriji Josip Bepo Benković. U postavci su radovi umjetnika, među kojima su profesionalci i autodidakti, stari učesnici, nova imena u naivnoj umjetnosti i mladi ljudi na početku kreativnog puta.
-U svijetu sadašnjice, punom paradoksa, kriza i prijetnji, umjetnici Herceg Novog odlučili su se za tihu pobunu kakvu samo umjetnost može da pruži. Pojedini su se okrenuli meditativnim motivima Boke, novskom specifikumu, dok su drugi ostali intimno angažovani protestujući protiv svijeta takvog kakav je, kazala je otvarajući izložbu kustos Jasmina Žitnik.
– Bilo da je riječ o glasu protesta izrečenog jezikom lijepih veština, ili intimističkom pozivu, 25. Scena je ispunila nadu prošlogodišnje likovne scene i dala više radova u medijumu skulpture, pa tako onih monumentalnih, oslobođenih iz mase drveta, ali i radova koji više teže određenom konceptu.
Ovogodišnju Scenu, prema riječima Žitnik, odlikuje prisustvo stalnih učesnika, ali i nekih novih, mladih imena na počecima stvaralačkog puta.
-Ona donose nov talas svježine i inspiracije, dok stariji učesnici idu pretežno utabanim putevima sasvim formiranog i ličnog umjetničkog iskaza. Ovdje neminovno dolazi do jednog pozitivnog, gotovo takmičarskog odnosa. Dvadesetpeta likovna scena je vizuelno živahna i interesantna, raznovrsnošću tehnika, medija, kao i motivski, kazala je Žitnik.
O Herceg Novom kao gradu koji baštini tradiciju Hercegnovske umjetničke škole prvo kroz Hercegnovski zimski salon, koji je proslavio više od pola vijeka postojanja, a zatim i Hercegnovsku likovnu scenu, koja obilježava četvrt vijeka sa ponosom govorimo, kazala je direktorica Gradske galerije Gordana Krunić i podsjetila da je 15. decembra 1966. osnovana gradska galerija.
-Ponosni smo na svaku godinu, umjetnika i posjetioca koji je bar jednom ušao u ovu zgradu, načinio bar jedan potez kičicom, skalpelom, olovkom, kredom, tušem, prstom, kapljom znoja ili idejom da umjetnost traje što duže, istakla je Krunić.
Prošle godine je na Hercegnovskoj likovnoj sceni bilo više od 70 radova, ali su kako je istakla, uvidjeli da je među izloženim radovima bili onih koji su stvarani više od decenije.
-Hercegnovska likovna scena ima misiju ne samo čuvanja i njegovanja likovne umjetnosti, već i podsticanje umjetnika da stvaraju nova djela, pa je uslov za izlaganje ove godine bio da je djelo nastalo u poslednjih pet godina. Večerašnja izložba slika, skulpture, ikona, crteža ili ilustracije govori da su umjetnici Herceg Novog imali inspiraciju, kazala je Krunić.
Đulijana Knežević koja je po profesiji fizioterapeut predstavila je rad koji je vrlo aktuelan i pred kojim su svi zastali. Dala je priliku svima koji su osjetili bilo koji vid nasilja da dodaju kap crvene boje na rad.
-U zadnje vrijeme se dešavaju stvari koje su me dotakle i na neki način sam htjela da izrazim taj neki unutrašnji osjećaj kroz umjetnost. Ovo je neka vrsta moje podrške žrtvama, jer ljudi koji trpe nasilje su tihi i kroz ovo mogu da izraze svoju bol i ovo je podrška u svemu što preživljavaju. Uz rad je i dio teksta čija je poruka ljubav, rekla je Knežević.
U postavci su i radovi Olivere Doklestić koja se jesenas vratila slikanju poslije 24 godine.
-Vezujem se za pejzaže, za Boku Kotorsku i to je ono što mi prija i što me opušta. Važno je da ova vrsta izložbe traje i da Herceg Novi ima svoju likovnu scenu profesionalnih slikara i amatera, kazala je Doklestić.
Hercegnovska likovna scena biće otvorena 45 dana.
