U okviru dvodnevne Konferencije o ekonomiji 2023 Privredne komore Crne Gore, organizovan je panel na temu „Održivost evropskih integracija i perspektive članstva u EU“.
Uvodne riječi uputila je moderatorka Daliborka Uljarević, direktorica Centra za građansko obrazovanje, a panelisti su bili prof. dr Gordana Đurović, Univerzitet Crne Gore i predsjednica Crnogorske panevropske unije, Goran Svilanović, konsultant i bivši generalni sekretar Regionalnog savjeta za saradnju, Dragana Đurica, generalna sekretarka Evropskog pokreta u Srbiji i Leposava Ognjanoska Stavrovska, Prespa institut, Sjeverna Makedonija.
Daliborka Uljarević kazala je da je tema evropskih integracija od presudnog značaja za cijelo društvo pa i za privredu i njenu održivost.
– Čini mi se da nedostaje kvalitetno sprovođenje neophodnih promjena u tom procesu, i to je nešto što već dugo traje u našem regionu. No, ono što je još važnije za nas koji živimo ovdje jeste unutrašnja demokratizacija u cilju evropske integracije. Treba dobro razmisliti o tome što nas koči u našim vlastitim državama i kako te prepreke da savaladamo, kazala je Uljarević.
Goran Svilanović je predstavio svoj rad u High level grupi, nezavisnoj grupi visokog nivoa, a koja pruža metodu strukturiranog dijaloga u ranim fazama kreiranja politika. Prema njegovim riječima, o pridruživanju se razgovara zbog razvoja, a ne zbog uspjeha. Poručuje da je neophodno da dođe do promjena na Balkanu, kako bi se iskoristila nova dinamika i energija EU u pogledu pridruživanja.
Gordana Đurović ocjenjuje da Crna Gora živi „u fenomenu odloženog pristupanja EU“ koje karakteriše otvorenost našeg tržišta, izloženost konkurenciji, a izostanak evropskih strukturnih fondova.
– Uporno imamo utisak da će ekonomski efekat integracija biti veći nego investicije u njih. Mnogo je primjera gdje smo investirali u EU zakone i njihovu primjenu, a oslabili svoje administrativne kapacitete i ne povlačimo dovoljno evropskih sredstava. Nijesmo dobri u pripremi dokumentacije za investicione projekte i evropske novce – ocijenila je Đurović.
Kaže da će nakon planiranog proširenja 26 država biti ispod sadašnjeg EU prosjeka, te da je bitan princip kvalitet prije brzine priključenja.
– Moramo sačuvati optimizam za proces priključenja iako nismo spremni za to u 2030. godini. Priznajmo da smo tu gdje smo. Vrlo selektivno prihvatamo teške evropske obaveze, ali smo jako mnogo njih prihvatili a nismo dobili ekonomsku kompenzaciju. Mi smo za EU važan geopolitički region više kao tržište kupaca, a ne ponuđača i na nama je najveći zadatak da to promijenimo – rekla je ona.
Na pitanje moderatorke o Otvorenom Balkanu, Đurović je kazala da svoj glas daje Berlinskom procesu koji je inkluzivan i povećava stepen povjerenja na našem prostoru, te da se dosta očekuje od njegove realizacije.
Dragana Đurica istakla je da imamo novi vremenski okvir, i koliko god on izgledao ambiciozno, ostvariv je ukoliko postoji politička volja za promjenama i radom na konkretnim projektima, fokusiranim na svakodnevne probleme, a ne samo na političke teme.
– Ukoliko postoji posvećenost reformama u oblasti pridruživanja, postoji i mogućnost za promjenama, s obzirom na to da nova metodologija predviđa period od 5-7 godina za pridruživanje – istakala je ona.
Kako je navela, nisu zemlje Balkana jedine koje moraju da se mijenjaju, i EU mora da se mijenja. Ističe da sada definitivno možemo razgovarati o izvodljivom vremenskom okviru i prevazilaženju bilateralnih problema.
– Promjene su neophodne unutar same EU, i u narednim danima imamo konferencije na kojima ćemo predstaviti policy paper sa konkretnim predlozima i akcijama koje treba preduzeti u procesu pridruživanja u sektorima gdje imamo kapacitete. O svemu ovome će raspravljati predstavnici civilnog sektora. Ako ne postanemo članovi, moramo biti spremni otvoriti i zatvoriti poglavlja kako bismo ostvarili napredak prema našem cilju – poručila je Đurica.
Ona ističe da je povećanje tehničkih kapaciteta od suštinskog značaja, kako bismo sačuvali ljude koji će raditi na promjenama ključnim za pridruživanje. Takođe, pristup strukturnim fondovima EU je od suštinskog značaja – zaključila je ona.
