Panel diskusija „Napoleonova cesta: Povezivanje kulturnog naslijeđa na Balkanu“ održana je u foajeu Dvorane Park, u saradnji Opštine Herceg Novi i organizacije Napoleonove destinacije, uz inicijativu člana naučnog komiteta ove organizacije profesora Joška Belamarića, koji je jedan od najuglednijih hrvatskih konzervatora.
Cilj panel diskusije „Napoleonova cesta: Povezivanje kulturnog naslijeđa na Balkanu“ je da se zajednički pronađu riješenja koja bi dugoročno dovela do valorizacije i obnova ove istorijske rute od Ljubljane do Kotora. Prema riječima Belamarića ove ceste su relativno slabo proučene.
-Računamo da je napravljeno 500 km cesti i prioritet našeg projekta je da pokušamo od Slovenije do Crne Gore shvatiti kako je ta ramifikacija funkcionisala i konačno složimo tu sliku. Nacrta ima puno, puno toga je pod asfaltom današnjih cesta, jer Francuzi slijede rimske puteve, pogotovo u unutrašnjosti ili kada sječete po planinama, ali i drugdje, kazao je Belamarić.
Profesor doktor Ilija Lalošević istakao je da su sva istraživanja počinjala u tadašnjim državnim arhivima, a nastavljali u Veneciji i Beču.
Zavodi za zaštitu spomenika u Kotoru i u Splitu, možemo slobodno reći bez hvalisanja, ali i bez lažne skromnosti, su možda među dva najrelevantnija zavoda u bivšoj Jugoslaviji, koji su primjenjivali sve potrebne metodologije, kako proučavanja tako zaštite i konzervacije kulturne baštine.
Dakle, svaki naš projekat je započinjao u državnom arhivu, bilo da je to bilo odjeljenje u Kotoru, pa kad nam to nije bilo dovoljno istraživali smo i u Veneciji, i u Zadru, i u Beču i tamo nalazili potrebnu dokumentaciju, na osnovu koje bi zasnovali naša dalja istraživanja „in situ“ – dakle na samom kulturnom dobru, a onda, da tako kažem, uspostavivši pravilnu „dijagnozu“, poznajući „pacijenta“ i „istoriju bolesti“ od vremena Napoleona, Venecije i tako dalje pa do naših dana, davali i određene „terapije“ u smislu ispravnih konzervatorskih postupaka za obnovu te kulturne baštine. Ja sam lično istraživao najviše u Veneciji, potom u Beču, u Zadru prije i poslije naših sukoba, i u našim lokalnim arhivima u Kotoru, Splitu i slično.
Što se tiče puteva, to su stare trase tako da nismo još to baš skroz definisali, ali evo prilike da se kroz ta dodatna istraživanja i to odradi. Svakako da ovaj obalni put kroz Perast u to vrijeme nije postojao. Tu su bile sve plaže sve do devetstote kad je Autrougarska napravila te puteve kroz Boku uz samu obalu. Slažem se sa kolegom Belamarićem da su oni išli zaleđem i to najvjerovatnije tim utabanim, da tako kažem, još rimskim putevima.
Prema mišljenju publiciste Gorana Komara, uspostavljanje pravoslavne episkopije odlukom Napoleona iz 1808. godine, predstavlja trajnu tekovinu francuske uprave u Boki kotorskoj.
-Međuvlašće episkopske vlasti u Boki kotorskoj i Dalmaciji je trajalo čitav vijek. Dakle, pravoslavna mitropolija sa sjedištem na Toploj je ukinuta odlukom mletačkog senata 1722. godine i sve do sloma Mletačke republike, Bokelji predstavljeni njihovim najboljim poslanicima, deputatima pred senatom i brojnim preduzimljivim igumanima svetouspenskog manastira Savina nastojali su da sa dosta diplomatske vještine da povrate episkopiju u Boku. Uspostavljanje pravoslavne episkopije u Boki i Dalmaciji revolucionarnog je značaja, koja je nesumnjivo mogla predstavljati relaksirajući momenat za pravoslavce u ovom djelu jadranskog primorja, kazao je Komar.
Publicista Nebojša Rašo kazao je da su Bokelji koji su bili komandati živjeli normalno pod francuskom upravom, bez represija, i da je pored modernizacije saobraćaja, Francuska modernizovala školstvo.
-Ono što je značajno kao tekovina iz te uprave je obnavljanje rada škole na Toploj. Josif Tropović je osnovao tu veoma značajnu školu, nemamo podataka da li osnivanje ima veze sa Dandolovom uredbom, u svakom slučaju na inicijativu Topljana uz saglasnost francuske vlasti škola je otvorena 1812. godine. Sveštenik je bio jedini učitelj i predavao je osnovne predmete sa oko 50 – 60 đaka, podjetio je Rašo.
Panel diskusiji prisustvovala je ambasadorka Francuske u Crnoj Gori An Mari Maske.
