Od razornog zemljotresa 44 godine – da li se danas poštuje seizmičko inženjerstvo?

Na današnji dan, 15. aprila 1979. godine u 7 sati i 19 minuta Crnogorsko primorje je pogodio zemljotres magnitude 7.0 jedinica Rihterove skale, sa intenzitetom od IX stepeni Merkalijeve skale, koji je izazvao katastrofalna razaranja na dužini od preko 100 km.

Epicentar zemljotresa se nalazio u Jadranskom moru, između Ulcinja i Bara, na udaljenosti od 15 km od obale. U ovom zemljotresu 101 osoba je izgubila život u Crnoj Gori i 35 u Albaniji.

Stradali su gradovi: Ulcinj, Bar, Petrovac, Budva, Tivat, Kotor, Risan i Herceg Novi, a razoreno je 250 naselja. Uništen je ogroman dio modernih hotelskih kapaciteta u regionu, oštećena su 53 zdravstvena objekta, 570 objekata socijalne i dječije zaštite, 240 školskih objekata. Posebno su stradali kulturno-istorijski spomenici, koji su koncentrisani uglavnom u najugroženijem primorskom pojasu. Velike štete su bile na putnoj mreži – oštećeno je oko 350 km magistralnih i 200 km regionalnih puteva.

Povodom godišnjice razornog zemljotresa, Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju je organizovao konferenciju “Prevencija i pripremljenost za zemljotres i mogući odgovori sistema”. Cilj konferencije je bio da se javnost upozna sa mjerama prevencije, kao i pripremljenosti našeg sistema za eventualni katastrofalni zemljotres.

Generalni direktor Direktorata za ekologiju i klimatske promjene u Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Kemal Grbović je kazao da je jedno od osnovnih načela propisanih Zakonom o planiranju prostora i izgradnji objekata da se proces planiranja i izgradnje zasniva na načelu smanjenja seizmičkog rizika, u skladu sa kojim se preduzimaju mjere u planiranju i izgradnji za ublažavanje posljedica zemljotresa.

-Moramo imati i u vidu da u urbanim zonama Crne Gore živi 63,23 odsto ukupnog stanovništva, dok u ruralnim područjima živi 36,77 odsto stanovništva, i da je najveća koncentracija stanovništva u Podgorici i primorskim opštinama, na područjima sa visokim seizmičkim rizikom, istakao je Grbović.

Dobra građevinska praksa i sprovođenje propisa veoma su bitni, pa se u državama u kojima su zemljotresi česta prirodna pojava, a koje poštuju zakonitosti koje nameće seizmičko inženjerstvo, sa takvom prirodnom pojavom potpuno normalno živi i funkcioniše.

-Smanjenje troškova pri izgradnji, neadekvatna primjena propisa ili njihova pogrešna primjena glavni su razlozi zašto se čak i dobro projektovane zgrade mogu porušiti. Zato je tehnička regulativa osnov sistema kvaliteta u građevinarstvu i neophodno je da, nakon usvajanja novih građevinskih propisa koji su u izradi, svi kao sistem uložimo značajne napore kako bi se oni u cjelosti primjenjivali, kazao je Grbović.

Sjećanja na izgubljene ljudske živote i enormnu materijalnu štetu vječita su opomena na sve što dolazi, zaključio je Grbović, te je veoma važno da svi zajedno, kao društvo, poznavanjem pravila i stvaranjem što boljih preventivnih mjera utičemo na smanjenje šteta od katastrofa kakav je zemljotres.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here