(Ne)usklađenost obrazovnog sistema i tržišta rada

Фото: Привредна Комора

Neusklađenost obrazovnog sistema i tržišta rada predstavlja ozbiljnu prijetnju za rast i razvoj bilo koje ekonomije, a naročito malih kakva je Crna Gora. U neskladu ponude i tražnje na tržištu rada rađa se dugoročna nezaposlenost, a uzroke treba tražiti na strani obrazovnog sistema ali i privrede. Ovo je ocijenjeno na panelu “(Ne)usklađenost obrazovnog sistema i tržišta rada”, Konferencije o ekonomiji Montenegro 2022, saopšteno je iz Privredne komore.

Doc. dr Sandra Tinaj, generalna menadžerka Univerziteta Donja Gorica, istakla je da se za brojne probleme ekonomije i društva rješenje traži upravo u obrazovanju. Prema njenim riječima, nesumnjivo je da obrazovanje mora da odgovori zahtjevima tržišta rada ali i šire od toga, jer poslodavci, kako se čulo i na Konferenciji, najviše traže rješenja za kratki rok do pet godina, a obrazovanje mora da bude fokusirano na prenošenje znanja za mnogo duže vrijeme.

Prof. dr Boban Melović, Ekonomski fakultet Univerziteta Crne Gore  istakao je da je neusklađenost između obrazovanja i tržišta rada ozbiljna prijetnja za rast i razvoj svake ekonomije, a pogotovo onih malih kao što je Crna Gora.

-Ova neusklađenost dovodi i do one između ponude i tražnje, i tako se stvara nedovoljna iskorišćenost ljudskog potencijala. Upravo je taj nesklad u pozitivnoj korelaciji sa dugoročnom nezaposlenosti – kazao je on.

Prema njegovim riječima, uzroke ovakvog stanja možemo tražiti i na strani obrazovnog sistema, ali i privrede. On je kazao da u Crnoj Gori trenutno imamo dominantno uslužnu ekonomiju, što je dovelo do potrebe da se razvijaju nova znanja.

– Bolje definisani ishodi učenja i njihova usklađenost sa novim izazovima na tržištu rada, nedovoljno razvijen koncept praktične nastave i dualnog obrazovanja, te kontinuirano praćenje i vrednovanje postignutih rezultata, oblasti su koje značajno treba unaprijediti – istakao je Melović, dodajući da navedeno posebno naglašava ulogu i značaj realizacije projekata, koji se odnose na sva pomenuta sporna područja.

On je takođe predstavio projekat koji se odnosi na jačanje kapaciteta u dualnom obrazovanju, a realizuje se u saradnji sa Privrednom komorom Crne Gore.

Prema njegovim riječima, neophodno je stvoriti adekvatne uslove za razvoj dualnog obrazovanja i poboljšanje kompetencija diplomiranih studenata u Crnoj Gori prema potrebama poslodavca, kako bi se povećale mogućnosti za njihovo zapošljavanje, motivacija da studiraju stičući istovremeno praktične kompetencije, kao i da bi se omogućio pristup visokom obrazovanju učenicima iz porodica sa niskim dohotkom.

Uputio poziv svim privrednicima i visokobrazovnim institucija u Crnoj Gori da učestvuju u ovom projektu i dalje rade na njegovoj implementaciji.

Nikola Milić, direktor hotelske grupavcije Kasa del Mare, navodi da se u hotelskoj industriji u posljednje vrijeme dosta ulaže u kadrove, kako kroz interne programe edukacije, tako i dovođenjem eksternih trenera. Osvrnuo se na početke svog biznisa, kada su se supruga i on više oslanjali na lični osjećaj pri upravljanju procesima i formiranju tima, da bi se danas, 13 godina kasnije, više okrenuli formalizaciji obuka, u cilju ličnog i razvoja svojih zaposlenih.

– Dosta procesa koje smo vodili po osjećaju sada formalizujemo u čemu nam pomažu evropski projekti. Imamo program razvoja talenata, treninge fukcionalnih vještina prema definisanim standardima i procedurama. Formirali smo sektor za ljudske resurse koji u komunikaciji sa zaposlenima doprinosi njihovom usavršavanju prema njihovim iskazanim preferencijama – rekao je Milić.

Prema njegovim riječima, veliki problem u hotelskoj industriji predstavlja manjak kadrova obrazovanih u srednjim stručnim školama. Smatra da djecu treba motivisati da ih upisuju, predstavljajući im uspješne primjere iz svijeta.

– Privreda mora da učestvuje u stalnom usavršavanju zaposlenih kako bi poslovni uspjeh bio sve bolji i veći. Mi uvijek imamo studente na praktičnoj nastavi kao i učenike srednjih stručnih škola, i dosta učenika sa prakse je ostalo kod nas kao stalni članovi tima – rekao je Milić, dodajući da je potrebna strategija razvoja kadrova u turizmu.

Profesor dr Dejan Šoškić, Ekonomski fakutet Beograd smatra da je teško je procijeniti koja će se radna mjesta tražiti u budućnosti, te da obrazovni sistem treba sada da ponudi kvalitetna i primjenljiva znanja, “jer je nemoguće kreirati konkurentnu privredu sa ljudima koji nemaju konkurentna znanja”. Obrazovni sistem ima veliku odgovornost za to gdje će se naći zemlja u međunarodnoj podjeli rada u budućnosti.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here