Iz Doma u Bijeloj pozivaju zdravstveni sistem na kvalitetniju saradnju

Dječijem domu Mladost u Bijeloj potrebna je podrška zdravstvenog sistema zbog značajnog broja djece sa problemima u mentalnom zdravlju.

Direktorica Doma, Marela Savić pozvala je u toku jučerašnje zajedničke sjednice skupštinskih odbora za ljudska prava i slobode kao i za zdravstvo, rad i socijalno staranje, predstavnike zdravstvenog sistema na kvalitetniju saradnju.

U Domu Mladost je smješteno ukupno 78 djece bez roditeljskog staranja, od čega je 50 odsto sa smetnjama u razvoju, a 25 odsto sa problemima u mentalnom zdravlju, kojima je, kako je Savić objasnila, potreban stalni nadzor neuropsihijatra i medikamentozna terapija.

-Broj djece se smanjio i to je činjenica ali je promijenjena struktura zbog velikog procenta djece koja imaju probleme sa zdravljem i razvojem, a rad sa njima je izazovan, kazala je Savić na odboru.

Kao drugi veliki problem istakla je nedostatak radne snage.

-Među mladim ljudima je sve manje onih koji žele da rade u institucijama poput Dječijeg doma. Za razumjeti je sve to jer je rad veoma naporan, izazovan i zahtijevan, kazala je Savić.

Ona je pozvala predstavnike zdravstvenog sistema na kvalitetniju saradnju, koja je kako je rekla, od ključne važnosti.

-Veliki broj djece koja imaju zdravstvene probleme, posebno djece koja imaju mentalne probleme, zahtjeva dodatnu pažnju i dodatnu podršku. Činjenica da CG nema bolnicu ili barem odeljenje za zbrinjavanje i hospitalizaciju djece koja imaju problem sa mentalnim zdravljem, koja pokušavaju suicid, je teška situacija koja otežava rad naše ustanove, kazala je Savić uz iznošenje podatka da su u ustanovi u poslednjoj godini imali šest pokušaja suicida.

-Onda možete zamisliti kako izgleda na terenu kada se takve stvari dese a nemate priliku da takvo dijete hospitalizujete i da ono bude pod nadzorom ljekara, rekla je Savić i poručila da država pod hitno mora da nešto preduzme po tom pitanju.

Savić je poručila da su djeca najranjivija kategorija društva i da je veliki problem kada oni sa 18 godina moraju da napuste Dom te da je neophodna jača podrška društva u njihovom osamostaljivanju.

Na sjednici odbora predstavljena je Strategije o deinstitucionalizaciji za period od 2024-2028 godine, sa Akcionim planom za 2024. i 2025. godinu.

-Opšti cilj ove Strategije je ostvarivanje prava na dostojanstven, nezavisan i kvalitetan život u zajednici kroz proces deinstitucionalizacije, prevenciju institucionalizacije, podršku socijalnoj inkluziji, razvoj održivih i dostupnih usluga koje omogućavaju korisnicima da žive u najmanje restriktivnom okruženju.

Učesnici u diskuji, kako je navedno na sajtu Skupštine Crne Gore, saglasili su se da je sistem socijalne zaštite u našoj državi, jasno i formalno opredijeljen ka deinstitucionalizaciji, ali da treba intenzivirati rad na unapređenju usluga socijalne i dječje zaštite, čime se stvaraju preduslovi za njen nastavak. Istaknuto je da se, kroz multisektorsku saradnju državnih organa, uz kontinuiranu pomoć i podršku međunarodnih organizacija i nevladinog sektora, mogu unaprijediti usluge socijalne i dječje zaštite, u cilju poboljšanja kvaliteta života korisnika. Takođe, naglašeno je da je od ključnog značaja rad na prevenciji izdvajanja djece iz porodičnog okruženja, kroz unapređivanje sistema podrške porodicama, posebno iz osjetljivih kategorija, kao i rad na razvoju hraniteljstva u Crnoj Gori, jer je nemjerljiva korist brige o djeci u toplom porodičnom okruženju i njihovom osnaživanju za samostalan i produktivan život.