Naučni saradnici Instituta za biologiju mora Univerziteta Crne Gore imaju mnogobrojne aktivnosti u istraživačkom radu očuvanja priobalja i haromonizacije čovjeka sa prirodom, u uslovima klimatskih promjena.
Direktor Instituta za biologiju mora dr Aleksandar Joksimović za RTHN objašnjava da je dinamika eko sistema izražena u promjenama i kolebanju temperature mora o čemu smo svjedočili ovih dana. Temperatura mora se bila drastično sputila sa maksimalnih 28 na 19 stepeni:
– Bili smo svjedoci prije desatak dana kada se pojavljuje termoklina, površinski sloj vode ima topliju vodu i mijenja se ta temperatura u odnosu na dubinu, jer se ustale vodene mase, površina vode je izložena velikom sunčanom izlaganju i imali smo temperature mora i 28 stepeni u Bokokotorskom zalivu i ispred Budve. Kada je zaduvala bura, taj prirodni fenomen se uvijek ispoljava da se dubinska voda podigne, koja je hladnija, puna kiseonika. Imali smo drastičan pad temperature mora na 19 stepeni. Tako da je voda hladna, izuzetno bistra i puna kiseonika, a to je ta dubinska voda. Ništa novo, neubičajeno. To su dinamike vodenih masa, vjetrovi koji utiču na stanje našeg mora.
Vjerovatno, nije turistima zgodno da se ovih dana kupaju po nižim temperaturama mora. Ako se ustali ta voda, vjetrovi stanu, kao što biva u ljetnim mjesecima imaćemo toplije more. Najavljuju meteorolozi opet toplotni talas i temperaturu vazduha oko 40 stepeni, napominje dr Joksimović.
Očigledno smo svjedoci nekih promjena koje se dešavaju, proces zatopljavanja Jadranskog mora traje duže vrijeme:
– Prema naučnim podacima, mjerenjima je zaključeno da se prosječno temperatura Jadrana podiže na godišnjem nivou za 0,03 stepena, što bi za 10 godina značilo 0,3 stepena, a u naredni stotinu godina Jadransko more bi bilo toplije tri stepena, naveo je dr Joksimović.
Ističe da su pravi pokazatelji za to toplovodne vrste, koje su iz Crvenog mora, preko Sueckog kanala našle svoje novo stanište, ovdje u Jadranskom moru.
– Jedna od tih vrsta jeste riba iz roda Pterois miles (Pterois miles), poznata kao riba lav, oklopnik, riba pauk primjećena u albanskim i italijanskim vodama. Lovljena je u Jadranu. Očekujemo njenu pojavu i ovdje. Nije agresivna vrsta. Opasne su njene bodlje. Njena repodukcija traje preko cijele godine. Čini se da jedini način da eliminišemo jeste ciljani izlov ove vrste, što podovodnom puškom, što organizacijom ronilačkih klubova i sportskih ribolovnih društava….Jedino na ovaj načim možemo eliministai ovu vrstu, združenim snagama iz svih dijelova Jadranskog mora, kazao je dr Joksimović.
Dodaje da su ribari njihovi saradnici, prijavljuju i u Institut za biologiju mora donose neobične primjerke na koje nailaze, a naučni saradnici te istraživačke institucije se bave daljim proučavanjem i kretanjem vrsta u saradnji sa kolegama iz regiona…
