Zbog visokih cijena za petak je najavljen bojkot supermarketa i prodavnica u Crnoj Gori, koji je pokrenula Alternativa Crna Gora po uzoru na Hrvatsku, gdje su građani bojkotovali trgovinske lance.
Privrednik Predrag Dangubić, vlasnik firme koja se bavi uvozom, distribucijom i maloprodajom, jedan je od rijetkih trgovaca, koji sa manjim trgovinskim objektom, opstao među velikim trgovinskim lancima.
– Govorim iz mog 35-godišnjeg iskustva u ovoj djelatnosti, koja je trgovina. U Herceg Novom je ostalo par nas manjih trgovaca. Ne žalimo se, a ne možemo, toliko da utičemo na sva ta dešavanja globalizacije, gdje jači ostaju. To nije nikad bio razlog da nalazim izgovor za nešto. Monopol je dominantan položaj na tržištu, smatra Dangubić, komentarišući da se u ovoj djelatnosti ne poštuje struka i profesionalnost:
– Malo smo izašli iz okvira gdje se uvažava struka i više se ne koriste neki argumenti u donošenju odluka. Više se prešlo na fejsbuk grupe i davanje mišljenja svakoga, uz dužno poštovanje. Ja podržavam svaku inicijativu, svaku akciju, samo da je otvorena i transparentna. Mislim da sve može da se riješi, kazao je za RTHN Dangubić.
Događaji na globalnom nivou uticali su na rast cijena roba i proizvoda:
– Problem je nastao sa koronom, na to se nadovezao rat u Ukrajini. Tu je totalno poremećen sistem snabdijevanja u čitavom svijetu. Mislim, blisko je to što se dešava u Ukrajini. Vučemo još uvijek posljedice. Jako smo uvozno zavisna zemlja. Mi nemamo dovoljno domaćih proizvoda i moramo da budemo dio jednog velikog sistema. Sa uvozom i zavisnošću od proizvodnje u drugim zemljama, mi uvozimo i cijene, koje se tamo formiraju, objašnjava Dangubić.
Potrošače zanimaju cijene na polici, koje se formiraju na osnovu uvoza i dažbina državi:
– U onoj cijeni, koju oni plaćaju, to ne ide trgovcu, koje oni hoće sada da bojkotuju. Crnogorska trgovina, odnosno, čitav sektor trgovine, jako je vitalan dio crnogorske privrede. Taj sektor je uspio da obezbijedi u teškim vremenima, da police budu pune. Mi nismo imali problem sa snabdijevanjem, iako je malo tržište, podsjeća Dangubić.
Duže vrijeme se zagovara dolazak stranih trgovinskih lanaca.
– Podržavam njihov dolazak, jer jedino u ovom svijetu što se pokazalo kao dobar sistem funkcionisanja ekonomije, to je slobodno tržište i što manje uplitanja administracije. U ovim turbulentnim vremenima, nije se puno radilo na edukaciji. I taj strani lanac koji je dugo očekivan, posluje u Hrvatskoj, koju mi upravo kopiramo, jer ovo nije bila ranije inicijativa, dok nije bio bojkot u Hrvatskoj. Kopiramo inicijativu fejsbuk grupe „Halo inspektore“ iz Zagreba. Sada je inicijativa da blokiraju tri strana lanca, Lidl, Interspin i Idea, zato što, kako kažu, ne prodaju po istim cijenama u Hrvatskoj, kao u nekim drugim zemljama.
Najvažnije u ovom problemu je uticaj državnih taksi u formiranju krajnje cijene. Na cijene utiče PDV. Ono što je skuplje u Hrvatskoj je razlog skupe države, isto kao i kod nas. Oni na hranu imaju veliki PDV 25 odsto. U Sloveniji na svu hranu je PDV 9,5 odsto, u Italiji 10 odsto, čak i za osnovne namirnice mnogo manje. Trgovac kod nas plaća tri vrste nameta. Prvi, pošto smo uvozno zavisni su carine. Imamo akcizu koje je vlada uvela na čokoladu, na sladoled, slatkiše puni se budžet i kroz dječije potrebe. Treće je veliki PDV na svu hranu 21 odsto, osim na par artikala koji su sedam odsto.
Pitaju me zašto maslac u Dubrovniku koji ti uvoziš ovdje, košta tamo mnogo manje?
Razlog su carine, koje su 15 odsto, ukoliko dolaze iz EU. U Dubrovniku nemate tih 15 odsto. Problem što je naša država skupa. Zašto opterećujemo potrošače tim nametima, ako nemamo taj proizvod u svojoj državi, kako bi zaštitili domaćeg proizvođača. Mislim da je protest prije trebalo da bude pred nekim drugim vratima, ocijenio je on.
Italijanska vlada na primjer, PDV na tjesteninu je spustila na 5 odsto. Iz Njemačke na sireve uvodimo poreze, a ti sirevi ne proizvode se u Crnoj Gori. Glavna tema je koliko trgovcu treba da dobro zaradi. U BiH carina na uvoz sira je 0 a kod nas 15 odsto, navodi primjere iz zemljama okruženja.
Zadnje ograničenje limitiranja marže je uvedeno u Crnoj Gori bez konsultacije sa privrednicima.
– Privredna komora kao krovna organizacija je saznala iz medija da će doći do toga. Privrednici su produžena ruka vlade, oni sakupljaju sredstva za budžet. Vlada bi trebalo da bude servis privrede. Na društvnim mrežama jedni su krivci trgovci. Nama je jedinim zabranjen rad nedeljom. Nema dijaloga snagom argumenata. Rezultat bojkota u Hrvatskoj – koliko je bio manji promet u petak, bio je veći u četvrtak. Bojkot uspio jedino taj dan, a nije ništa promijenio.
Dobra najava da će vlada uvesti robne rezerve koje će koštati državu ali će biti korisno za socijalno kategorije za snabdijevanje po nižim cijenama, obrazlaže Dangubić.
