Humanitarna akcija koju Banka hrane realizuje punih sedam godina je Vaskršnji ručak koji će ove godine u Crnoj Gori biti skromniji nego ranije za veliki broj građana. Ipak za skoro polovinu stanovnika je pitanje da li će on uopšte nalikovati svečanom. Nikad više siromašnih a nikad manje pomoći za njih, na žalost, saopštili su volonteri Banke hrane u Crnoj Gori.
Banka hrane Crne Gore i kuvar Žarko dali su svoj doprinos, ali na žalost to je daleko od potrebnog. Pravoslavni hrišćani u više od 60 zemalja svijeta danas obilježavaju najveći praznik u godini.Ovaj praznik je povod za darivanje i prilika da uradimo nešto dobro.
– Imamo preko 55 000 nezaposlenih, mnogo onih koji su na ivici egzistencije a koji se ne vode kao takvi jer su se decenijama ranije snalazili i nisu bili na evidenciji Centara za socijalni rad niti Zavoda za nezaposlene. Socijalna pomoć je mala i od nje se ne može živjeti kao ni od malih penzija .
Sedamdeset odsto zaposlenih nemaju prosječnu platu a ni oni koji je imaju nemaju za minimalnu potrošačku korpu, za koju statistika kaže da obezbjeđuje životni minumum.
Skoro svaka porodica koja je podstanar, jedva uspijeva da plati hranu, režije i krov nad glavom.
Crna Gora još uvijek nema Strategiju za borbu protiv siromaštva niti jednak pristup pomoći za sve koji su u potrebi.
Niko ne smije biti gladan. Tek kad se zadovolji ta primarna ljudska potreba možemo misliti o ostalom. Ovaj bazični minimalni standard zaštite mora postojati i biti jednak svugdje u Crnoj Gori. Razna socijalna davanja, društvo treba shvatiti kao ulaganje, a ne trošak a ona trebaju biti pravilno usmjerena, ka trajnom izvlačenju ljudi iz siromaštva.
Kako ne bi teret siromaštva u kontinuitetu, decenijama prebacivali na osiromašene građane i očekivali da oni pomažu onima koji imaju manje od njih, molimo organe države na današnji dan, da nađu adekvatne mehanizme i da se uhvate u koštac sa siromaštvom. Siromašni nisu samo broj, poručili su volonteri Banke hrane Crne Gore i predsjednica fondacije Marina Medojević.
