Vlada Crne Gore usvojila je na današnjoj sjednici Nacrt prostornog plana Crne Gore do 2040. godine s Predlogom programa održavanja javne rasprave. Ovim dokumentom između ostalog predviđena su dva auto-puta i sedam aerodroma.
Premijer Dritan Abazović rekao je da taj plan treba da da generalne smjernice za budući razvoj države a da je najvažniji fokus na razvoju saobraćajne infrastrukture i energetike.
On je rekao da je predviđeno da se rade dva glavna auto-puta, Jadransko-jonski i Bar-Boljare. Dio auto puta Bar –Boljare preklapaće se sa Jadransko-jonskim putem.
-Herceg Novi, Tivat, Kotor i Budva koji su sada jako opterećeni imaće proširenje svojih saobraćajnica ali će gro saobraćaja koji nije vezan za ove gradove biti prebačen gore. Zaobiđena je izgradnja mosta na Verigama, koji bi mogao da izazove velike probleme vezano za UNESKO status i za ono što je tzv „biser Boke Kotorske“, kazao je Abazović.
Predviđeno je da se radi nova ruta Kolašin-Andrijevica-Peć.
-Predviđena je izgradnja novog puta između Bijelog Polja i Pljevalja, prema Goraždu, koji bi trebalo da otvori Pljevlja, rekao je Abazović dodajući da je riječ o potpuno novom putu.
Prema njegovim riječima, izgradnjom dva auto-puta i proširenjem dodatnih puteva omogućiće se da svaki dio zemlje bude maksimalno povezan.
-Kada je riječ o trasi vezano za Budvu dvije saobraćajnice će olakšati protok saobraćaja, to je saobraćajnica koja se već radi Cetinje –Čevo-Nikšić i druga koja treba od Markovića da spusti magistralni put prema Jazu kako bi se rasteretio saobraćaj kroz Budvu, kazao je Abazović.
Prostornim planom je, kako je rekao, predviđeno da Crna Gora ima sedam aerodroma.
-Pored Tivta i Podgorice, Nikšić i Berane imaju aerodrome koji su veliki. Predviđeni su aerodromi između Bara i Ulcinja, Pljevljima i na Žabljaku. To su aerodromi koji će prije svega imati turističku ulogu, za slijetanje malih aviona, drugih vrsta letilica, aviona za gašenje požara za specijalne situacije, naveo je Abazović.
Rekao je i da su predviđene rute u vodnom saobraćaju, već poznate a glavni cilj je Luka Bar i povezanost prije svega sa Italijom.
-Prostorni plan ne ograničava uvođenje novih linija, da li će to biti nove trajektne linije, da li će to biti međunarodni saobraćaj, povezanost sa nekom drugom zemljom, prostorni plan je tu potpuno jasan, rekao je Abazović.
Govoreći o energetici, rekao je da je cilj da do 2030. godine postane energetski nezavisna država.
On je najavio da je predviđeno dupliranje podvodnog kabla koji ide prema Italiji, kao i izgradnja vjetroelektrana širom države.
Ministarka ekologije, prostornog uređenja i urbanizma Ana Novaković Đurović rekla je da je prostorni plan najvažniji strateški plan u sistemu planiranja koji određuje ciljeve prostornog razvoja.
-Vlada je uspjela da dovede dokument do faze nacrta, da ga oblikuje 80 odsto. Vlada je omogućila da Crna Gora do kraja godine dobije prostorni plan do 2040. godine, rekla je Novaković Đurović.
Ona je navela da je u izradi plana učestvovalo preko 30 eksperata, kao i predstavnici svih opština.
Prema njenim riječima, poseban akcenat je na segmentu upravljanja otpadom.
-Predviđeno je da u svakoj opštini postoje deponije i reciklažni centri koji će biti detaljnije uređeni državnim planom o upravljanju otpadom, kazala je Novaković Đurović.
Ona je rekla da je karakteristika planskog dokumenta da je u najvećoj mjeri naglašena potreba poštovanja ekoloških principa.
Rukovoditeljka izrade prostornog plana do 2040. Svetlana Jovanović kazala je da je cilj dokumenta da se postigne komplementaran razvoj, a da se nađe balans kad je u pitanju razvoj infrastrukture i zaštite prostora.
Ona je rekla da je planom akcentovano stanovništvo koje je, kako je navela, ključni kapital države.
-Treba da se puno ulaže da bi se u narednih deset do 15 godina zaustavili negativni trendovi i okrenuli ka pozitivnim. Mi razvojem moramo postaći zadržavanje ljudi na sjeveru, poručila je Jovanović.
Prema njenim riječima, važan aspekt je i smanjenje rizika od prirodnih i tehničko-tehnoloških katastrofa koje djeluju zajedno.
-Cilj je stvaranje sveobuhvatne otpornosti države da odgovore eventualno takvim prilikama. Mi još nismo na adekvatnom nivou spremnosti da bi mogli da kažemo da smo otporni na seizmički rizik, rekla je Jovanović.
