U svijetu brojki i finansijskih izvještaja, on pronalazi način kako određene segmente poboljšati, a uklapa i istražuje finansijske podatke sa sedam tržišta i čak 40 000 malih i srednjih preduzeća. Kako kaže, igru brojki, statistiku i ekonomiju zavolio je još u engleskoj srednjoj školi gdje je primljen kao stipendista, a potom se uhvatio u koštac sa naukom o podacima i od tada, stepenicu po stepenicu, gradi svoj put ka vrhu – master ekonomije na Vienna University of Economics and Business Novljanin Luka Ćorsović.
Dok život pred njega stavlja brojne obaveze koje se nižu na poslu i fakultetu, naš Luka kaže da je zavolio Beč, način života u njemu i sve što on pruža, ali često nedostaje bezbrižnost koju nudi dom u Herceg Novom i šetnja uz more ispod grada pod Orjenom.
U Novom je sa lakoćom nizao petice iz svih predmeta i odlučio da isproba nešto novo. Sa 16 godina šalje motivaciono pismo, prolazi test znanja engleskog jezika, sumiraju njegova dotadašnja akademska i vannastavna postignuća i dobija stipendiju za nastavak školovanja u Velikoj Britaniji.
– Posljednji korak u tom procesu je bio intervju sa nekadašnjim direktorima škola koji su nas potom evaluirali i odlučivali koja školska sredina bi bila idealna za nas, a tom prilikom su mene smjestili u Canford, koji se nalazi na jugozapadu Engleske u Dorsetu. Na iskustva iz škole sada gledam kao jako značajan dio odrastanja, gdje smo pored akademskih lekcija naučili dosta o samostalnom životu i balansiranju obaveza sa zabavom. Stanovali smo u internatu na kampusu, gdje smo imali striktan raspored od doručka ujutru, pa sve do vremena za spavanje uveče u 12, što mi se kao momku od 18 godina naravno nije ni malo dopalo, ali sada mogu da vidim kako me to naučilo da dobro organizujem svoj dan i da postignem što više. Prilagođavanje je bilo izazovno i naporno na početku, dok se nisam navikao na njihovu kulturu, jezik i poglede na svijet koji su bili drugačiji od onih na koje sam navikao sa mojim vršnjacima u Herceg Novom. U svakom slučaju, nakon dvije godine tamo provedene jako sam zahvalan na pruženoj prilici i cijenim uspomene iz Canforda.
U toj srednjoj školi se rodila ljubav prema ekonomiji i zato nastavlja dalje i kao stipendista dobija jedan od najboljih evropskih univerziteta za ekonomiju – Vienna University of Economics and Business.
– Beč mi se jako svidio i smatram da kao izuzetna multietnička sredina ima dosta toga da ponudi mladim ljudima u smislu sklapanja vrijednih konekcija i učenja drugih kultura, ali takođe Beč ima nevjerovatan kulturološki program i uređenost koja me privkla da ovdje studiram. Vienna University of Economics and Business je jedna od vodećih univerziteta u Evropi što se tiče ekonomije a i raznih inovacija na poljima statistike i podataka, čak se i jedan od servera popularnog statističkog programskog jezika R nalazi baš u Beču, i jedan on glavnih razvijača programskog jezika je profesor na mom univerzitetu. Ekonomiju sam zavolio dok sam bio u Canfordu gdje smo učili osnovne koncepte ekonomske teorije, kao i istorijski razvoj nauke.
Za diplomski rad ovaj mladi Novljanin bira veoma aktuelnu temu – Digitalni novac i mogućnosti koje on pruža kao alatka za poboljšanje finansijske uključenosti i prednosti koje pruža prilikom uvođenja određenih fiskalnih ili monetarnih politika.
– Konkretno sam se fokusirao na digitalni novac koji bi izdavale centralne banke, i radio sam pregled trenutne literature i evaluaciju stanja istraživanja na tom polju. Zaključak je da nema dovoljno iskazanih benefita, izuzev veće privatnosti online i manjih troskova transakcija, koji bi opravdali toliki administrativni proces, ali svakako možda tehnološki razvitak donese neke nove benefite koja opravdaju uvođenje.
Kako kaže, uz obavezno razumijevanje osnova teorije kao temelj za bilo kakvu praktičnu aplikaciju, primarni fokus njegovih studija i osnovnih i master se svodi na praktičnu upotrebu i moderne aplikacije.
– U tom cilju sam do sada radio na projektima sa Erste bankom, Austrijskim istraživačkim centrom kao i manjim finanijskim institucijama koji nude projekte za studente kako bismo unaprijedili svoje vještine i znanje. Moj fokus se svodi na statistička programiranja, kao i nauke o podacima gdje se trudim da doprinesem boljem razumijevanju finanijskih podataka koje firme posjeduju, a koji često ostanu neupotrebljeni.
Uz master studije, naš Luka radi 20 sati nedeljno u Erste grupi (Erste Group) gdje naučeno dodatno obogaćuje primjerima iz prakse.
– To je matično društvo Erste banke koja se primarno nalazi u sedam država i putem podružnica na još četiri (jedna se nalazi i u Crnoj Gori). Koristim podatke prihoda matičnih sedam tržišta i razotkrivam trendove i nejasnoće u njima, koje potom prezentujem menadžmentu grupe radi unaprijeđivanje strategije grupe. Konkretno, većinom radim u segmentu malih i srednjih preduzeća kojih je oko 40 000 u okviru Erste grupe. Master studije mi se jako dobro uklapaju jer na fakultetu izučavamo dosta statističkih metoda i principa, kao i detalja iz svijeta bankarstva, koji obično pronađu direktnu upotrebu na poslu i samim tim mi olakšava proces učenja.
Našeg mladog stručnjaka upitali smo kreće li evropska ekonomija uzlaznom putanjom i kako vidi stanje ekonomije u Crnoj Gori, na šta nam je optimistično odgovorio.
– Izgleda da ide na bolje. Premda je podizanje kamatnih stopa Evropske centralne banke, po mišljenju mnogih, i malo i prekasno, ali izgleda da se Evropa vrlo dobro izborila i sa krizom nafte, kao i sa manjkom ekonomske aktivnosti nakon perioda ogromne stimulacije ekonomije u toku korone. Naravno, nikada se ne može reći zasigurno. Proteklih nekoliko godina su nam pokazale koliko je svijet u kojem živimo nepredvidiv i kako ništa ne možemo uzeti zdravo za gotovo, ali neki trend polako izlazi na vidjelo. Za Crnu Goru bi mogla biti jako značajna regionalizacija privrede. Baš u korona krizi smo vidjeli dosta američkih proizvođača koji su polako vraćali svoje proizvodnje na domaće tlo, ili bar u druge države Sjeverne Amerike, a to sve više vidimo i u Evropi, pogotovo u sektoru energetike i poljoprivrede. Smatram da Crna Gora ima ogroman potencijal što se tiče domaće proizvodnje poljoprivrednih proizvoda i iako teritorijalno mala, imamo uslove za uzgajanje bioloških proizvoda koji postaju enormno popularni u poslednje vrijeme jer ljudi izbjegavaju masovnu proizvodnju koja podstiče globalno zagrijevanje. Pored toga, kao zemlja ogromnih prirodnih bogatstava, imamo nevjerovatan turistički potencijal, pogotovo na sjeveru države, ali mislim da bi prioritet trebala biti poljoprivreda i lokalno uzgajanje.
Ni odvojenost od kuće, ni brojni akademski zadaci, nisu mu predstavljali problem kao što je to uradila pandemija korona virusa koja je tada nametnula potpuno drugačiji način života.
– Pandemija mi je predstavljala ogroman izazov, jer sam prvi put u životu osjetio taj stepen izolacije, a i opšte neizvjesnosti što se tiče budućnosti. Ja, kao i mnogi drugi, sam morao prvi put da naučim da sjedim s’mirom, sam sa sobom i da se animiram u svom prostoru, što sam na kraju i naučio, ali sam ipak zahvalan što smo se vratili nekom normalnom životu.
Obaveze na jednu stranu, a druženje sa prijateljima i sport, nekadašnjem košarkašu, na drugu, takođe obaveznu stranu.
– Obično vikendom izađem sa društvom ili se organizujemo za fudbal ili košarku, što je dosta teže u Beču u poređenju sa Herceg Novim, s obzirom na to da su vremenske prilike dosta lošije. Svaki dan se bavim sportom, inače ne bih mogao da podnesem stres i dnevne obaveze. Poslednjih godinu i po sam počeo da se svakodnevno bavim brazilskom džiu džicom što mi je odličan način da izbacim stres.
Potrebna je još godina da završi master studije, a potom nastavlja karijeru u Erste grupi gdje će se truditi da unaprijedi znanje u oblastima koje ga interesuju.
– Za dalje, nisam još siguran, možda bih i volio da se vratim u akademske krugove i da radim doktorske studije. Za sada nemam takvih ambicija i više bih želio da ostanem u praktičnoj sferi.
Ono što je sigurno, kod našeg Luke, kao i svih ostalih koji su krenuli putem znanja i sporta van granica svoje države, Herceg Novi nedostaje.
– Pomisao na Herceg Novi daje bezbrižnu asocijaciju za kojom žudim nakon stresnih dana ispunjenim poslovnim i fakultetskim obavezama. Koliko god da je lijepo u Beču, šetnja pored mora ima poseban čar, kazao je za RTHN master ekonomije na Bečkom univerzitetu Novljanin Luka Ćorsović.
Mladi, vrijedni, učeni ljudi uvijek čine da smo svi zajedno, kao grad i zajednica, ponosni na njih i na njihove uspjehe. Luka, hvala i srećno u osvajanju novih znanja!
