Kao ozbiljnog likovnog stvaraoca likovna publika Đura Belog Prijića upoznala je prvo kroz slike, odnosno ulja na platnu. Onda je uslijedilo iznenađenje – slike sa kojih su ljudi, figure koje je „gradio“ unutar Starog grada, na prozorima, skalama, plažama, „zakoračili“ u prostor.
Na novoj izložbi „2/3“, koja će večeras biti otvorena u Galeriji „Sju Rajder“, predstaviće svoje skulpture.
Slikarstvom je Prijić počeo da se bavi 1974. godine, ali je odrastao i neprestano učio uz oca, Aleksandra Aca Prijića, i još od tog vremena naučeno dograđivao, proširivao, eksperimentisao, izlagao.
Nakon tri samostalne izložbe u Beogradu, prvu je u Herceg Novom priredio 1997. godine, u tek otvorenom umjetničkom ateljeu “Prijić”, oživljavajući sjećanje na oca, otvorivši vrata svim stvaraocima iz Novog i svojim, čini se, neiscrpnim kreativnim težnjama.
Izložba, koja će večeras u 19:30 sati biti otvorena u galeriji „Sju Rajder“,njegov je trinaesti samostalni susret sa publikom. Riječ o postavci u kojoj je 25 skulptura uputiće na otvaranju istoričarka umjetnosti Ljiljana Zeković.
Njena prva ocjena zapisana u katalogu za izložbu „2/3“ jeste da “Umjetničko djelo Đura Belog Prijića, predstavlja respektabilan primjer kako dvije likovne discipline, slikarstvo i vajarstvo, mogu da koegzistiraju kao kompatibilan idejni i likovno-estetski korpus, i kako je u prirodi svakog posvećenog umjetnika da u skladu sa samosvojnim poetskim sklonostima traži i nalazi individualne stvaralačke puteve.“
Zeković ukazuje i kako s godinama Beli Prijić „usložnjava kreativne traženje“, „smišljeno potencira trodimenzionalno definisanje predmetnog sloja kojim postiže iluziju bareljefne plastičnosti, dok na skulpturama, koristeći materijale različitih hromatskih vrijednosti i svojstava, kamen, drvo, metal, kompozitni materijal, ostvaruje slikovne, kolorističke i svjetlosne efekte.“
Poetika je mediteranska bilježi Zeković a autor „skulpturama povezuje ljepotu i čulnost sa stvaralačkim slobodama kojima otvara nove izražajne prostore u okviru lirski intonirane savremene crnogorske likovne scene“.
