Predstava „Sretna kućica“, Gradskog kazališta lutaka Rijeka odigrana sinoć u Amfiteatru Dvorane Park inspirisana stvarnom pričom o osnivanju biblioteke u selu Gornji Kuti u Hrvatskoj donijela je brojnoj publici, jednako najmlađoj i odrasloj, mnogo radosti, ali donijela je i lijepu, poučnu poruku.
Priča jednostavno a snažno sugeriše zajednički život životinjskog i biljnog svijeta, govori o neophodnoj saradnji ljudi, o humanosti, o dobrim i korisnim idejama koje postaju stvarnost zahvaljujući radu i istrajnosti. Nastala na osnovu istoimene slikovnice autorki Karmen Delač Petković i Dijane Arbanas u uvjerljivom kazivanju Zlatka Vicića ona bez sumnje otkriva svijet knjiga kao trajno bogatstvo, uveseljava ali i oplemenjuje.
– Igra se po dvije predstave u istom danu, bili smo prethodno na turneji sa ovom predstavom po Slavoniji. Odigrali smo već jednu predstavu u Luštica bej, a ovo je prva predstava u Herceg Novom, kaže Vicić.
Objašnjava da ke Sretna kućica priča, koja je bila zaboravljena:
– To je istinita priča, sam predložak je slikovnica, autorica je iz Rijeka a dvije su iz Zagreba. Priča je bila zaboravljena desetak godina na Zagrebačkom velesajmu. Priča ide prije 100 godna u malo mjesto u Gorskom Kotaru, Gornji Kuti. Jedan čovjek koji je otišao u Ameriku trbuhom za kruhom, i odlučio je da novac i knjige koje je nalazio na hrvatskom šalje majci u Gornje Kute. Za vrijeme Drugog svjetskog rata, došli su Italijani i sve što nije bilo italijansko oni su palili. Mještani su iz majčine kuće sakrili te knjige, po cijelom selu. Ponovo su se poslije rata našle te knjige kod majke i kada je ona umrla, cijelo selo se organizovalo i te knjige pospremilo po raznim kućama. Onda se omladina sjetila da napravi knjižaru. Neko se sjetio da na Zagrebačkom velesajmu postoji montažna kućica, zatražili su i dobili je. Ta kućica i danas postoji, sada tamo ima malo djece, tako da je kućica postala planinarski dom, a ujedno i najmanja knjižara i čitaonica u Hrvatskoj.
U Herceg Novom je obilježeno 100-to izvođenje predstave. U predstavi piše Gornji Kuti b.b. Ako vas put tamo nanese donesite neku knjigu i oni će biti zadovoljni, pozvao je Vicić.
Poručio je da ima mjesto za knjigu i druženje svugdje gdje vlada sloga i da svako može da nađe mjesto u tom selu i u kućici.
Predstava Sretna kućica dio je projekta Rijeka 2020 – Evropska prestonica kulture, podsjetila je stručna saradnica u Gradskom kazalištu lutaka Vedrana Balen Spinčić. I mada je riječka godina kulture protekla u znaku pandemije korone, i mada je bilo teško realizovati sve planirano u takvim uslovima, projekat je donio i mnogo koristi. Uradili su pet predstava objašnjava Balen Spinčić:
– Sretna kućica je puno toga, na prvom mjestu je predstava i slikovnica nastala u najmanjoj knjižari i čitaonici. Sretna kućica je i naše kazalište koje je došlo u Herceg Novi. Sretna kućica bi trebalo biti i cijela naša zemlja, sve zemlje i svi ljudi bi trebalo biti sretni u svojoj kućici. Simbolika je višestruka, smatra Balen Spinčić.
Riječko kazalište lutaka funkcioniše više od 60 godina.
– Naš grad nosio je titulu Evropska prijestonica kulture i tada smo imali premijeru. Gradsko smo kazalište i izrada lutaka je naših koleginica djelo. Puno radimo, dobili smo puno nagrada. Baza su nam lutkarske predstave, uglavnom, za djecu u vrtićima i nižim školama i oni su naša osnovna publika. Radili smo koprodukciju sa kolegama iz Maribora i sa kolegama iz Ljubljane i Francuske. Produkcijska smo kuća i znali smo da treba napraviti nešto što će ostati. Sada smo u Herceg Novom. Svaki grad, zapravo, ima neku titulu ako ulaže u kulturu i ljude, navela je ona.
Ova mala predstava jednostavno opremljena, putovala je po regionu, a u Herceg Novom odigrana stoti put pa je to bio povod za dodatne čestitke gostima iz Rijeke do nekog novog susreta.
